| Grinje | |
|---|---|
 Grinja Tuckerella, parazit na biljci citrusa, uvećana 260 puta | |
| Raspon fosila | rani devon - danas |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Chelicerata |
| Razred: | Arachnida |
| Red: | Acari Leach, 1817. |
| Podredovi | |
| Acariformes Parasitiformes | |
Grinje zajedno sa krpeljima čine velik i raznorodan red paučnjaka u koljenu člankonožaca u koji se uvrštava oko 50.000 danas živućih opisanih vrsta razvrstanih u 546 porodica[1]. To znači, da je vrstama najbrojnija skupina paučnjaka. Kako su u ovoj skupini najmanji člankonošci, može se pretpostaviti da ima još neotkrivenih vrsta.
Staništa
Grinje su naselile velik broj životnih okoliša. Polovina poznatih vrsta živi u tlu gdje uz dobre uvjete više stotina tisuća ovih životinja može živjeti i hraniti se. U njihova staništa ubrajaju se i tako neobična mjesta kao što su pluća nekih majmuna, nosni otvori ptica ili otvori uzdušnica (traheja) kukaca. I većina ljudi su domaćini grinja, na primjer, na korijenu trepavica.
Obilježja
Dok su pauci isključivo grabežljivci i imaju u principu jednaku građu tijela, pojedine vrste grinja se zbog svog vrlo različitog načina života međusobno značajo razlikuju. Najmanje grinje velike su jedva 0,1 mm, dok ženke najvećih, krpelji, nahranjene u punoj količini, mogu doseći do 3 cm. Imaju 8 nogu kao i pauci, iako ih u larvenom stadiju često imaju samo 6.
Grinje nisu brze. Zbog toga mnoge vrste koriste druge životinje kao prijevozno sredstvo (probioza). Pri tome, neke grinje samo "putuju", dok druge i sišu tjelesne sokove svog "prijevoznika".
Za razliku od grinja koje se hrane lovom, mnoge vrste obilježava sljepilo. Općenito, grinje nemaju kao drugi paučnjaci središnje oči, ili su se spojile u jedno oko. Općenito, broj očiju im se kreće od nule do pet[2].
Prehrana
Pored grabežljivih, ima i grinja koje se hrane biljkama i gljivama, ali i takvih koje žive od strvina ili odumrlog tkiva živih organizama (nekrotično tkivo). Pored toga, mnoge vrste grinja žive parazitski.
Štetnost i korisnost
Tako veliki broj vrsta kao i raznovrsnost staništa i načina prehrane razlog je da grinje imaju vrlo različito značenje za okoliš i druge žive organizme. Dok su neke vrlo štetne kao izazivači (varoa) ili prijenosnici (proljetni encefalitis, neke vrste groznica) raznih bolesti, ima i korisnih grinja koje napadaju štetnike u poljoprivredi kao i takvih koje se zbog toga uzgajaju u laboratorijima [3].
Zanimljivost
Jedna tropska grinja, Archegozetes longisetosus, smatra se, u odnosu na svoju veličinu (0,8 mm) najsnažnijom životinjom na svijetu. Ona može držati gotovo 1200 puta veću težinu od svoje vlastite[4]
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Grinje |
 | Wikivrste imaju podatke o: Grinjama |
Izvori
- ↑ Joel Hallan, 2005: SYNOPSIS OF THE DESCRIBED ARACHNIDA OF THE WORLD. ACARI PROJECT STATUS. Department of Entomology, Texas A&M University.
- ↑ Schmidt, Günther (1993): Giftige und gefährliche Spinnentiere, ("Otrovni i opasni paučnjaci") str. 58, Westarp Wissenschaften ISBN 3-89432-405-8 (de)
- ↑ http://www.zeiss.de/C1257173002D0F60/0/D964725523A455EEC12574A60030BA71/$File/innovation_20_40.pdf
- ↑ M. Heethoff, L. Koerner: Small but powerful - The oribatid mite Archegozetes longisetosus Aoki (Acari, Oribatida) produces disproportionate high forces, J. Exp. Biol. 2007, Bd. 210 (17), S. 3036-3042. (en)