Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zvjezdana populacija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Zvjezdana populacija je podjela zvijezda u Kumovoj slami. Sproveo ju je 1944. Walter Baade, kategorizirajući skupine zvijezda po njihovim spektrima. Dvije glavne skupine nazvao je populacija I i II. Još jedna podjela zvana populacija III dodana je 1978. godine.

Poslije su se ove razlike pokazale signifikantnim. Zvijezde su dijelile prema kemijskom sastavu ili metaličnosti, udjelu zvjezdane tvari od "težih kemijskih elemenata", poslije vodika i helija.[1][2] Podudarnost je da po definiciji svaka populacijska skupina ima opadajući udio kovine i rastuću dob. Stoga, prve zvijezde u svemiru (niski udio kovine) su populacija III, a zvijezde "nedavna" nastanka (visoka metaličnost) su populacija I.

Promatrana su bila obilja kemijskih elemenata različitih vrsta zvijezda, zasnovano na spektralnim neobičnostima koja su poslije pridana metaličnosti. To je dovelo Baadea do zamisli predložiti postojanje dviju populacija zvijezda.[3] Ove su postale poznate kao populacija I (metalom-bogate) i populacija II (metalom siromašne) zvijezde. Treća zvjezdana populacija uvedena je 1978., populacija III.[4][5][6] Ove krajnje metalom siromašne zvijezde teorijski se razmatra kao "prvorođenje" zvijezde nastale u svemiru.

Populacijama općenito nazivamo objekte u galaktikama koje smo razvrstali po dvama kriterijima, prostornog razmještaja i fizičkog stanja. Uz ovu postoji i finija razdioba.[7]

Stoga u populaciju I spadaju: mlade zvijezde u spiralnim krakovima i u disku, osobito zvjezdane asocijacije i galaktički skupovi, klasične cefeide, međuzvjezdana tvar. U populaciju spadaju starije zvijezde u središtu i galaktičkom halou, osobito kuglasti skupovi, RR Lire, W Djevice i dugoperiodične promjenljive.[7]

Izvori

  1. D. Kunth; G. Östlin (2000) (engl.). The Most Metal-poor Galaxies. 10. The Astronomy and Astrophysics Review. http://ned.ipac.caltech.edu/level5/Kunth/Kunth1.html Pristupljeno 3. veljače 2015. 
  2. W. Sutherland (26. ožujka 2013.). "The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution" (engl.). http://www.maths.qmul.ac.uk/~wjs/MTH726U/chap4.pdf Pristupljeno 13. siječnja 2015. 
  3. W. Baade (1944). "The Resolution of Messier 32, NGC 205, and the Central Region of the Andromeda Nebula.". Astrophysical Journal 100: 121–146. Bibcode 1944ApJ...100..137B. doi:10.1086/144650 
  4. M.J. Rees (1978). "Origin of pregalactic microwave background" (engl.). Nature 275: 35–37. Bibcode 1978Natur.275...35R. doi:10.1038/275035a0 
  5. S.D.M. White; M.J. Rees (1978). "Core condensation in heavy halos - A two-stage theory for galaxy formation and clustering" (engl.). Monthly Notices of the Royal Astronomical Society 183: 341–358. Bibcode 1978MNRAS.183..341W. doi:10.1093/mnras/183.3.341 
  6. J.L. Puget; J. Heyvaerts (1980). "Population III stars and the shape of the cosmological black body radiation" (engl.). Astronomy and Astrophysics 83: L10–L12. Bibcode 1980A&A....83L..10P 
  7. 7,0 7,1 Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 119
Sadržaj