Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zapadni gorila

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Zapadni gorila[1]
Status zaštite

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Porodica: Hominidae
Rod: Gorilla
Vrsta: G. gorilla
Dvojno ime
Gorilla gorilla
Savage, 1847.
Raspon
Rasprostranjenost zapadnih gorila
Rasprostranjenost zapadnih gorila

Zapadni gorila (Gorilla gorilla) je kritično ugrožena vrsta[2] i najbrojnija vrsta gorila. Vrsta se dijeli na dvije podvrste: zapadni nizinski gorila (G. g. gorilla) broji više jedinki, oko 95 000, dok riječni gorila (G. g. diehli) broji tek oko 250-300 jedinki[3].

Odlike i ponašanje

Mužjak zapadni gorila u Bristolskom zoološkom vrtu.
Ženka s mladunčetom u zoološkom vrtu u Bronxu.

Zapadni gorila je nešto svjetlijeg krzna od istočnih gorila i tijelo mu, osim lica, ruku, stopala i grudi, prekriva uglavnom tamno sivo krzno sa smeđim krznom na čelu. Mužjaci, koji sa starošću razvijaju srebrnoleđi pokrov, su mnogo veći od ženki koje u prosjeku teže oko 80 kg, te imaju visinu od oko 135 cm[4]. Odrasli mužjaci istočnih gorila imaju visinu od oko 155 cm i teže oko 157 kg u zatočeništvu, dok u divljini imaju u prosjeku oko 146 kg[5]. Riječni gorila i zapadni nizinski gorila se razlikuju u obliku lubanje i veličini zuba.

Zapadni gorila su biljojedi koji se uglavnom hrane velikim listovima, stabljikama, voćem, cvijećem, korom, beskralježnjacima i zemljom; što ovisi o pojedinačnim skupinama i godišnjem dobu. Najviše vole lokalno voće, a lišće i koru jedu samo kada im ono nije dostupno, što je obično od siječnja do ožujka. Od beskralježnjaka najviše se goste termitima, mravima, a rjeđe gusjenicama, crvima i larvama.

Zapadni gorila žive u stabilnim i čvrstim skupinama koje variraju u veličinama od dvije do 20 jedinki. Njih vode dominantni srebrnoleđi mužjak, dok mlađi mužjaci obično napuštaju skupinu čim dosegnu zrelost. Ženke prelaze u druge skupine kada postanu plodne, što je oko 8 ili 9 godine života. One skrbe za svoje potomstvo prvih 3 do 4 godine života. Dugo razdoblje gestacije i duga skrb za novorođenče, ali i velika stopa smrtnosti novorođenčadi, ih čini ranjivima i njihova populacija se teško oporavlja od krivolova. Ženke rađaju novo potomstvo tek svakih 6 do 8 godina. NZapadni gorila su dugovječni i u divljini mogu doživjeti 40 godina. Skupine obitavaju na prostorima do 30 km², ali ne brane strogo to područje.

Ugroženost

Lubanja zapadne gorile

Zapadni gorila je upisan na IUCN-ov crveni popis kritično ugroženih vrsta 2007. godine. Glavni krivac za pad njihove populacije je Ebola virus koji ja na nekim mjestima od 1992. godine pokosio 33% populacije, dok se pretpostavlja da je taj postotak oko 45% od 1992. do 2011. god.[2] Krivolov, komercijalna sječa šuma i građanski ratovi u zemljama njihovih obitavališta su također prijetnja njihovom opstanku[6]. Zbog jako spore reprodukcije od samo 3% godišnje, pretpostavlja se kako bi za oporavak populacije na brojku od prije 30 godina (koja je prema popisu u Zapadnoj Africi bila oko 100.000 jedinki) trebalo 75 godina.

Najugroženiji su riječni gorila, kojih ima tek oko 250-300 jedinki koji žive na 9- 11 malenih odvojenih područja, a koja su povezana sezonskim migracijama gorila[7]. Vlada Kameruna je objavila veliki plan za očuvanje ovih gorila stvaranjem NP Takamanda na granici s Nigerijom gdje živi oko 115 jedinki.

Logotip Wikivrsta
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Gorilla gorilla

Izvori

  1. Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 90. ISBN 0-801-88221-4
  2. 2,0 2,1 Maisels, F.; Bergl, R. A.; Williamson, E. A. (2016). "Gorilla gorilla". IUCN-ov crveni popis (IUCN) 2016: e.T9404A17963949. http://www.iucnredlist.org/details/9404/0 Pristupljeno 4. svibnja 2018. 
  3. "Animal Info – Gorilla". AnimalInfo.org. http://www.animalinfo.org/species/primate/gorigori.htm Pristupljeno 4. svibnja 2018. 
  4. Wood, B. A. (1978). "Relationship between body size and long bone lengths in Pan and Gorilla". American Journal of Physical Anthropology 50 (1): 23.–25.. doi:10.1002/ajpa.1330500104. PMID 736111 
  5. Leigh, S. R.; Shea, B. T. (1995). "Ontogeny and the evolution of adult body size dimorphism in apes". American Journal of Primatology 36: 37. doi:10.1002/ajp.1350360104 
  6. "Thousands Of Rare Gorillas Found In Congo". Cbsnews.com. 5. kolovoz 2008.. http://www.cbsnews.com/stories/2008/08/05/tech/main4321037.shtml Pristupljeno 34. svibnja 2018. 
  7. Gorilla gorilla ssp. diehli. 2008. ISBN 39998 nevaljani ISBN