Zamišljeno trajanje projekta
Do kraja 2020. godine, dalje prema potrebi. Glavna borbena djelovanja bila su do 1918., ali mirovni sporazumi potpisani su poslije, 1920. godine: Versajski i Trianonski.
Ideja
Prošle, 2014. godine obilježavala se stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata, u Hrvatskoj i mnogim drugim državama Europe i svijeta. Preciznije, ovih pet godina (do 2018. godine) održat će se veći broj prigodnih predavanja, izložbi i drugih manifestacija, nepotpuni popis do sada održanih skupova i drugih manifestacija:
Na nekoliko wikipedija je u srpnju 2014. bio pokrenut prigodni projekt od tjedan ili mjesec dana kojemu je bio cilj doprinos člancima koji govore o Velikom ratu. Imajući u vidu broj aktivnih suradnika hrvatske wikipedije nismo pokrenuli nešto slično jer takva bi kratkotrajna inicijativa bila sama sebi svrhom - vrlo vjerojatno bi bilo napisano nekoliko novih članaka i poneki dopunjen, ali više od realno minornog efekta teško bi se postiglo. No u razgovoru s drugim suradnicima iskristalizirala se druga, bolja ideja - pokrenuti Wikiprojekt koji ne će trajati tjedan ili mjesec dana, nego koji će trajati najmanje do kraja 2018. godine, i dalje prema potrebi. Kroz dulje vremensko razdoblje i manji doprinosi većeg broja suradnika stvaraju zamjetan efekt.
Svrha
Od Drugog svjetskog rata je prošlo 70 godina, ali to je još uvijek osjetljiva tema u Hrvatskoj. Koliko je osjetljiva vidljivo je svaki dan, 2015. godine su predstavnici stranke na vlasti, SDP-a, izbacili parolu "mi ili oni", u koju se učitavaju podjele iz 1945. godine. Kao tema prve studijska emisija HRT-a "Uvijek kontra" određen je naslov "Podjele i pomirbe", čime se opet cilja na Drugi svjetski rat, na događaje iz 1945. i još par godina poslije. Na Wikipediji postoje brojni članci o Drugom svjetskom ratu, o njegovim bitkama, tijeku, postoje životopisi sudionika. Ali ne postoji jedinstveno, usklađeno mišljenje o tim zbivanjima. Društvene znanosti nisu onoliko egzaktne kao prirodne, pa je izvjesna količina različitih mišljenja, stavova i pristupa u historiografiji podrazumijevana. Problem s Drugim svjetskim ratom u Hrvatskoj je taj što hrvatska historiografija (kao cjelina) nije do 1990. godine studioznije pristupila zbivanjima iz 1941., kao ni onima iz razdoblja 1944.-1950. Do 1990. se tek nekoliko povjesničara bavilo kritičnim razdobljem, od kojih su neki podbacili više, neki manje, ali ozbiljan pristup nije bio moguć iz više razloga. Dovoljno je reći da je dr. Franjo Tuđman završio u zatvoru jer je argumentirano kritizirao neke dogme onoga vremena.
Za razliku od Drugog svjetskog rata, od Prvog svjetskog rata prošlo je 100 godina (2015. godine - 101 od početka, 97 od svršetka). Hrvatska i druge historiografije obrađuju to vrijeme uglavnom već po drugi ili treći put, pa većina problema koji još danas postoje glede Drugog svjetskog rata, za Prvi sv. rat su davno prošli i nestali. Izraženiji je problem taj što je Hrvatska 1918. godine postala dio nove države, pa su njeni povjesničari trebali putovati do arhiva u Beču da bi imali pristup arhivskom gradivu hrvatskih vojnih jedinica u Prvom sv. ratu, odnosno u Beograd za srpske jedinice. Stoga se još i danas objavljuju novi radovi u hrvatskoj historiografiji glede Prvog svjetskog rata odnosno uloge hrvatskih vojnih jedinica i hrvatskih časnika austrougarske vojske.
Cilj projekta, osim onog očitog zajedničkog svim projektima na Wikipediji - dopunjavanje postojećih članaka i pisanje novih koji su potrebni da bi ovaj važni događaj u novijoj ljudskoj povijesti bio valjano predstavljen, je određivanje, postavljanje smjernica povijesnih, historiografskih projekata na hrvatskoj wikipediji. Opća pravila Wikipedije, enciklopedistike, objektivnog i znanstvenog pristupa naravno vrijede kao i uvijek, ali uspješan rad na projektu Prvi svjetski rat mogao bi dovesti do jednako uspješnog rada na projektu Drugi svjetski rat jednom kad ga ozbiljno započnemo, bilo to 2021., 2031. ili najkasnije 2041. :)
Članci
Predložena literatura
Knjige
- Josip Horvat "Prvi svjetski rat - panorama zbivanja 1914-1918.", Stvarnost, Zagreb, 1967.
- Bogdan Krizman "Hrvatska u Prvom svjetskom ratu: hrvatsko-srpski politički odnosi", Globus, Zagreb, 1989.
- Pierre Renouvin "Europska kriza i Prvi svjetski rat", Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.
- Livia Kardum "Suton stare Europe - Europska diplomacija i Prvi svjetski rat", Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2009.
- David Stevenson "1914.-1918. - Povijest Prvoga svjetskog rata", Fraktura, Zagreb, 2014.
- Annika Mombauer "Uzroci Prvog svjetskog rata: kontroverze i konsenzus ", Naklada Ljevak, Zagreb, 2014.
Navedene knjige, poredane kronološki po godini objavljivanja, samo su predložena literatura jer je popis moguće literature toliko opsežan da su na engleskoj wikipediji napravili poseban članak o tome.
Članci
Literatura na drugim jezicima
- na engleskom jeziku: Bibliography of World War I
- na njemačkom jeziku: http://sehepunkte.de/2014/07/forum/neuerscheinungen-zum-1-weltkrieg-178/
Korisne poveznice
Internetske stranice
- http://1914-1918.com.hr/novosti/ - Inicijativni odbor obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata (2014.-2018.)
- http://www.1914-1918-online.net/ - internetska enciklopedija o 1. sv. ratu (engl.)
- http://www.hrt.hr/261202/prvi-svjetski-rat/hrvatska-u-prvom-svjetskom-ratu-novi-dokumentarni-serijal
Druge wikipedije
- Wikiprojekt vojne povijesti - Udarna jedinica za Prvi svjetski rat na engleskoj wikipediji