Vojnović (Bjelovar)
Vojnović je četvrt, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada Bjelovara. Ima oblik visoravni, na kojoj se nalaze vojni kompleks i park-šuma Borik.
Vojnović se nalazi na zapadnom ulazu u grad Bjelovar iz smjera Zagreba. Ime je dobio po obitelji Vojnović. Taj dio grada bio je njihov posjed u 18. stoljeću. Dugo vremena, Vojnović je bila samo visoravan obrasala travom, dok na imanju Đure Vojnovića, nije posađena plantaža duda za uzgoj dudova svilca oko 1780. godine. Pet godina kasnije, krajiška uprava sagradila je trokatnu baroknu zgradu za preradu svile. To je bila prva manufaktura u Bjelovaru, zapošljavala je uglavnom žene.
Kasnije je zasađen drvored lipa, a poslije toga podignuta je park-šuma Borik. Glavna je vrsta drveća obični bor, a mogu se naći i kineski javor, gorski javor, javor mliječ, poljski jasen, američki jasen, smreka, tisa, crni bor, libocedar, lovor-višnja, žalosna vrba itd. [1]
Na Vojnoviću se nalazi vojni kompleks s nizom vojnih zgrada, vodotornjem i kapelom sv. Križa. Vojarna "Božidar Adžija" i objekti JNA u okolici Bjelovara bili su blokirani i napadnuti od strane Hrvatske vojske 29. rujna 1991. godine. Vojarna je bila dom 265. oklopno-mehaniziranoj brigadi JNA i bila je zarobljena 29. rujna kao dio operacije Bilogora. U borbi je poginulo nekoliko hrvatskih vojnika i pripadnika JNA. Zarobljeno je 78 T-55 tenkova i 80 oklopnjaka, koji su pripali Hrvatskoj vojsci. Nakon Domovinskog rata, vojarnom se služi Hrvatska vojska.
Nakon Drugog svjetskog rata, dio park-šume Borik pretvoren je u Memorijani park Borik za poginule u Drugom svjetskom ratu. Unutar memorijalnog parka nalaze se kamene spomen-ploče s imenima poginulih u Drugom svjetskom ratu. Na ulazu je pisalo: "Spomen- groblje strijeljanih revolucionara i žrtava fašističkog terora 1941. - 1945. Bjelovar", a u središnjem dijelu memorijalog parka nalazio se spomenik bjelovarskog kipara Vojina Bakića, pod nazivom "Poziv na ustanak". Nakon osamostaljenja Hrvatske spomenik je uklonjen kao i natpis na ulazu, a spomen-područje je zapušteno. Nakon osamostaljenja Hrvatske, natpis na ulazu je uklonjen, a Bakićev spomenik miniran 1991. godine. Od spomenika je ostala sačuvana samo šaka, koja je pohranjena u Muzeju grada Bjelovara. Spomen-područje je s vremenom postalo zapušteno.
Godine 2001., inicijativna grupa sastavljena od akademika, kipara i Bakićevih prijatelja, pokrenula je akciju za obnovu spomenika i uređenje spomen - parka. Spomenik je do 2009. godine rekonstruirao kipar Alan Vlahov, a 8. prosinca 2010. godine, svečano je otvoren, zajedno s uređenim spomen-parkom Borik.
U blizini park-šume Borik nalazi se novo bjelovarsko groblje Borik.
Vidi i:
Izvori
- ↑ Đuro Rauš: Zelenilo bjelovarskog kraja, Bjelovar 1980.
|