Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vlado Bagat

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Vlado Bagat (Split, 22. listopada 1915. - Olib, 1. lipnja 1944.), bio je hrvatski politički radnik, antifašistički borac i narodni heroj Jugoslavije.

Životopis

Vlado Bagat rodio se 22. listopada 1915. godine u Splitu. Još kao mladić bio je poznat u radu naprednih omladinskih organizacija i u radničkim redovima kao organizator mnogih štrajkova i demonstracija u Splitu. Zbog političke aktivnosti stalno je bio proganjan. U članstvo KPJ primljen je 1939. godine. Neposredno pred rat, 1940. godine, policija ga uhićuje zajedno s grupom Splićana i sprovodi na robiju u Lepoglavu.[1] Zlostavljan i mučen, bio je i tjelesno veoma iscrpljen. Poslije kapitulacije Jugoslavije logorska uprava ga pušta, misleći kako će zbog malaksalosti i izmorenosti uskoro umrijeti.

Po izlasku iz zatvora, Bagat nastavlja politički rad. Organizira i formira nove partijske organizacije. Angažira drugove na prikupljanju oružja i strjeljiva, vrši pripreme za oružani ustanak i sudjeluje u nizu bombaških napada u gradu. S prvom grupom boraca u ljeto 1941. godine odlazi na Kamešnicu i Dinaru. Borio se u Cincarskom partizanskom odredu bataljonu "Vojin Zirojević", u kojem je lipnja 1942. godine postavljen za komesara.[1] Tijekom bitke na Neretvi, veljače 1943. godine, kada je 9. dalmatinska divizija napustila jug Hrvatske i krenula prema Hercegovini i Crnoj Gori, Bagat je postavljen za komesara novoformiranog štaba Grupe partizanskih odreda Dalmacije. S ostalim rukovoditeljima štaba odigrao je značajnu ulogu u ponovnom formiranju partizanskih jedinica, jer je poslije odlaska 9. divizije ostalo na jugu Hrvatske svega oko 700 boraca. Sudjelovao je u formiranju Splitskog, Cetinskog i Biokovskog partizanskog odreda. Njihov broj je neprekidno rastao, a svojim aktivnim djelovanjima partizanske jedinice nanosile su neprijatelju velike gubitke na kopnu i moru.

Poslije kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine, gotovo cijela južna hrvatska obala bila je oslobođena. Čim se ukazala mogućnost za stvaranje mornaričkih jedinica, Bagat u listopadu 1943. godine sudjeluje u formiranju Četvrtog pomorskoobalskog sektora. Izvjesno vrijeme obavljao je dužnost komesara, ali je ubrzo postavljen za partijskog rukovodioca Sektora. Po potrebi, u travnju 1944. godine, postavljen je za partijskog rukovodioca Drugog pomorskoobalskog sektora. Kada su jake njemačke snage poduzele operacije zbog zauzimanja južne hrvatske obale i otoka, neke partizanske jedinice bile su prisiljene prebaciti se na otoke Šoltu, Hvar i Vis. U toj situaciji dolazi do izražaja Bagatova neustrašivost i odvažnost kao rukovodioca i borca. Svojim brodovima on prebacuje borce 1. i 13. dalmatinske brigade na Vis. Do kraja godine, pod njegovim rukovodstvom prebačeno je desetine tisuća zbjegova i ranjenika u Italiju.

U svibnju 1944. godine upućen je na otok Krk pomoći organiziranju i učvršćivanju tamošnje partizanske jedinice. U povratku za Dugi otok, u zoru 1. lipnja, pristao je čamcem na Olib, ne znajući kako su se Nijemci te noći iskrcali na otoku. U luci su ga iz zasjede, dočekali njemački vojnici, otvorili vatru na njegov brod i posadu, koja se sastojala od još tri mornara. Prvim neprijateljskim rafalima posada je bila pobijena. Videći neizbježnu smrt, Bagat se borio do posljednjeg metka. Pogođen rafalom u prsa, pao je na palubu i dalje pružajući otpor, sve dok nije izdahnuo.

Zajedno sa suborcima pokopan je na mjesnom groblju u Olibu, no kasnije su posmrtni ostatci prebačeni na splitsko groblje Lovrinac. Na olipskom groblju još uvijek stoji prazna grobnica. Nedaleko od mjesta pogibije Vlade Bagata, na olipskoj rivi, bila je postavljena spomen-ploča koja je 1990-ih uklonjena.

Narodnim herojem Jugoslavije proglašen je 10. rujna 1948. godine, kao prvi iz sastava Mornarice NOVJ-a.[1]

Zanimljivosti

  • Prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je igračem vaterpolskog kluba POŠK, a vrijedan je spomena njegov pionirski doprinos za još neke športove u Splitu.
  • 1. rujna 1957. godine u Splitu osnovana je Osnovna škola Vlado Bagat. Od listopada 1991. godine škola nosi naziv OŠ Pojišan.
  • U Zadru je postojala tvornica precizne mehanike i šivaćih mašina, s imenom Vlado Bagat. Tvrtka je osnovana 1955. godine, a prve šivaće mašine proizvodile su se po licenci tvrtke Necchi. Tvrtka Bagat imala je rasprostranjenu trgovačku i servisnu mrežu. U svome naponu, tvrtka je zapošljavala više od 4.500 radnika.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Kuzmić, Marin (ur.), Antifašistički Split, ratna kronika 1941.-1945., str. 679.

Literatura

  • Kuzmić, Marin (ur.), Antifašistički Split, ratna kronika 1941.-1945., Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita, Split, 2011. ISBN 978-953-99372-0-9
  • Narodni heroji Jugoslavije, „Mladost“, Beograd 1975.