Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vladimir Mušič

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Vladimir Mušič (Sevnica, Slovenija, 1930.Ljubljana, 8. siječnja 2014., slovenski arhitekt, urbanist, sveučilišni profesor i publicist. Spada u najznačajnije slovenske promišljatelje prostora [1]

Životopis

Rodio se je 1930. godine. U Ljubljani je diplomirao arhitekturu. Na Harvardu je magistrirao urbanističko oblikovanje 1964. godine. U Urbanističkom institutu Republike Slovenije radio je dvadesetak godina, a od 1974. do 1980. godine mu je bio čelnom osobom. Od 1966. do 1972. bio je suvoditelj Američko-jugoslavenskog projekta za studije regionalnog i urbanističkog planiranja. S kolegama je napravio revolucionaran iskorak u pristupu kolektivnom stanovanju za ono vrijeme. 1969. je godine sa suradnicima Nives Starc i Marjanom Bežanom pobijedio na natječaju za uređenje novog dijela Splita. Prepoznali su i afirmirali ulicu kao temu, kao onog nedostajućeg elementa u funkcionalističkom pristupu, koji je dotad bio živio uglavnom u salonskim maštarijama ostavljenim na papiru. Projekt je doživio međunarodno priznanje. Njihov projekt nadahnio je poznate arhitekte projektirati neke od svojih najboljih zgrada u tom dijelu Splita. Baština projekta Splita 3 danas se prenosi u svim školama arhitekture i urbanizma. Sjajne zamisli ove škole nakon 1990-ih teško nalaze put do ostvarenja, jer se tada, kako je opisao Mušič "dogodio politički prevrat s restitucijom kapitalizma i – primitivizma".[1]

Mušičevi su projekti postali dio identiteta gradova u kojima su primijenjeni. U Hrvatskoj je poznat po projektu Splitu 3, a rad mu se razvija i danas kroz djelovanje Janeza Kožlja na urbanoj osnovi Ljubljane. Mušičeva knjiga Urbanizam – bajke in resničnost iz 1980. obvezno je štivo za sve koji žele postati urbanistima, a Metodološki pristupi razvoja turizma v mestih iz 1996. je preporučeno štivo svim sastavljačima jadranskih regionalnih planova.[1]

Ivan Martinac režirao je propagandni film Grad se nastavlja[2], za koji je sinopsis napisao Mušič.[3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Diana Magdić: Umro je koautor Splita 3 Pogledaj.to , 14. siječnja 2014. Pristupljeno 11. travnja 2020.
  2. Diana Magdić: Split 3: Dioklecijanova palača 20. stoljeća ugrožena od današnjih barbara Pogledaj.to , 15. lipnja 2018. Pristupljeno 11. travnja 2020.
  3. Intervju: Višnja Kukoč. Piše Diana Magdić: Utopija, gotovo... Čovjek i prostor 9-12/veljača 2016. Nakladništvo UHA. str. 48.