Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršno tijelo vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta. Funkcionira na temelju Zakona o Vladi Federacije BiH i Poslovnika o radu Vlade FBiH,[1] odnosno temeljem Ustava Federacije BiH, donesenog nakon postizanja Washingtonskog sporazuma, kojim je prekinut oružani sukob Hrvata i Bošnjaka u BiH.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U skladu s odlukama Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteni predstavnici, na sastanku održanom u Beču od 7. do 11. svibnja 1994. godine, zaključili su sporazum. Pri rekonstrukciji Vlade osigurat će se da dužnost premijera obavlja predstavnik iz reda bošnjačkog naroda, a dužnost zamjenika premijera predstavnik iz reda hrvatskog naroda. Zamjenik premijera Vlade bit će na čelu Ministarstva obrane. Predložit će se Zakon o Vladi Federacije BiH tako da Vladu Federacije sačinjavaju: predsjednik, dopredsjednik, 11 resornih ministara i 4 ministra bez portfelja. Ministri iz reda bošnjačkog naroda bit će na čelu slijedećih ministarstava:[2]

  1. Ministarstva unutrašnjih poslova;
  2. Ministarstva vanjskih poslova;
  3. Ministarstva prometa i komunikacija;
  4. Ministarstva energetike i industrije;
  5. Ministarstva prostornog uređenja, resursa i okoliša;
  6. Ministarstva izbjeglica i socijalne politike;
  7. Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture.

Ministri iz reda hrvatskog naroda bit će na čelu:

  1. Ministarstva obrane (dopredsjednik Vlade);
  2. Ministarstva financija;
  3. Ministarstva pravde;
  4. Ministarstva trgovine;
  5. Ministarstva zdravstva.

Od 4 ministra bez portfelja, jedan će biti iz reda hrvatskog naroda

Do ključne 2002. godine i promjene Ustava FBiH (Petritschevi amandmani) u sastav Vlade su osim ministara (gdje je Hrvatima bila zagarantirana najmanje 1/3 ministarskih mjesta) ulazili i njihovi zamjenici. Po pravilu, ako je ministar bio Bošnjak – zamjenik je bio Hrvat i obrnuto, ako je ministar bio Hrvat zamjenik je bio Bošnjak. Kada se zbroje mjesta ministara i zamjenika ministara Hrvati su bili ravnopravan partner u federalnoj Vladi (i po brojnosti i po načinu odlučivanja). U načinu odlučivanja u Vladi Federacije BiH uvedene su takve promjene koje su iz ustava izbrisale riječi "konsenzus" i mogućnost bilo kakvog utjecaja konstitutivnih naroda na odluke Vlade, tako da je ostalo isključivo glasovanje običnom većinom. Ta većina su naravno uvijek Bošnjaci (8 ministara + premijer = 9 glasova). Tome treba dodati da zbog svoje brojnosti bošnjačke političke elite redovito popune i srpske kvote u Vladi FBiH (3 ministra). Međutim, to nije bilo dovoljno (11 od 16 ministara plus premijer) pa su u razdoblju 2010.-2014. (Vlada Platforme) popunili i hrvatske kvote. Ustavna rješenja (2002.) propisuju fiksne kvote ministara po konstitutivnim narodima. Diskriminatorska rješenja su u samom ustavu kojima se jedan entitet faktički priznaje kao srpski (8 Srba – ministara u Vladi Republike Srpske), a jedan entitet kao bošnjački (8 Bošnjaka – ministara u Vladi Federacije BiH). Ukupno, Bošnjaci imaju 13 ministara (41%), Srbi 11 ministara (34%), a Hrvati 8 ministara (25%) u entitetskim vladama. Tu nije uračunato mjesto entitetskog premijera, premijer Vlade RS-a uvijek je Srbin, a premijer Vlade FBiH uvijek Bošnjak. Bosanskohercegovački Hrvat ne može biti premijer niti jednog entiteta prema postojećim ustavnim/zakonskim rješenjima.[3]

Sastav Vlade FBiH[uredi | uredi kôd]

Vladu čine premijer, dva premijerova zamjenika, te resorni ministri i njihovi zamjenici koje, nakon obavljenih konzultacija, imenuje premijer. U sklopu Vlade djeluje šesnaest ministarstava: Ministarstvo unutarnjih poslova FBiH, Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo financija FBiH, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata FBiH, Ministarstvo zdravstva FBiH, Ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH, Ministarstvo kulture i športa FBiH, Ministarstvo trgovine FBiH, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstvo razvitka, poduzetništva i obrta FBiH i Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.

Sjedište Vlade FBiH je u Sarajevu, a ministarstva su raspoređena u Sarajevu i Mostaru. Osim u velikim federalnim centrima, Vlada sjednice povremeno održava i u manjim gradovima.

Sastav Vlade[uredi | uredi kôd]

Položaj Ministarstvo Dužnosnik Stranka Nacionalnost
Predsjednik Vlade Fadil Novalić SDA Bošnjak
Zamjenica predsjednika Vlade Financije Jelka Miličević HDZ BiH Hrvatica
Zamjenik predsjednika Vlade Rad i socijalna politika Vesko Drljača SBB BiH Srbin
Ministar Energija, rudarstvo i industrija Nermin Džindić SBB BiH Bošnjak
Ministar Poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo Šemsudin Dedić SDA Bošnjak
Ministar Promet i komunikacija Denis Lasić HDZ BiH Hrvat
Ministar Prostorno uređenje Josip Martić HDZ BiH Hrvat
Ministar Trgovina Zlatan Vujanović SBB BiH Srbin
Ministar Unutarnji poslovi Aljoša Čampara SDA Bošnjak
Ministar Razvoj, poduzetništvo i obrt Amir Zukić SDA Bošnjak
Ministar Pravda Mato Jozić HDZ BiH Hrvat
Ministar Zdravstvo Vjekoslav Mandić HDZ BiH Hrvat
Ministar Pitanja branitelja i invalida domovinskog rata Salko Bukvarević SDA Bošnjak
Ministar Raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić SDA Bošnjak
Ministrica Okoliš i turizam Edita Đapo SBB BiH Bošnjakinja
Ministrica Obrazovanje i znanost[4] Elvira Dilberović SDA Bošnjakinja
Ministrica Kultura i šport[4] Zora Dujmović HDZ BiH Srpkinja

Izvori[uredi | uredi kôd]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]