Veliki Buda u Leshanu – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Veliki Buda u Leshanu (kineski: 樂山大佛, pinyin: Lèshān Dàfó) je divovska skulptura Bude, isklesana u litici planine Emei iznad mjeste gdje se rijeke Qingyi i Dadu ulijevaju u Minjiang, u blizini grada Leshana u južnom dijelu kineske pokrajine Sečuan. Isklesana tijekom vladavine dinastije Tang (618.–907.), ona je sa svojih 71 metara visine, najveća pred-moderna skulptura na svijetu. Zbog toga je njeno slikovito područje, zajedno s onim planine Emei, upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1996. godine.

Izgradnju Bude započeo je 713. godine kineski monah Haitong koji se nadao da će mirni Buda koji nadgleda tok triju rijeka biti u mogućnosti smiriti nemirne vode koje su ugrožavale plovidbu. Legenda kaže, da kada je projekat bio ugrožen, Haitong si je iskopao oči kako bi pokazao suosjećanje i odlučnost. Nakon njegove smrti izgradnja je ipak obustavljena zbog nedostatka sredstava. Oko 70 godina kasnije jiedushi (lokalni vojni upravitelj) je odlučio podržati ovaj projekt i Budu su dovršili Haitongovi učenici 803. godine.

Navodno je, kako bi se napravio Buda, toliko kamenja bilo uklonjeno sa stijene da su tokovi triju rijeka ispod njega promijenjeni i naposlijetku su njihove vode bile sigurnije za plovidbu.

Skulptura prikazuje Maitreja Budu kako sjedi s rukama na koljenima. Visok je 71, a ramena su mu široka 28 m, dok mu je najmanji nokat toliki da na njega može netko sjesti bez problema. Lokalna izreka kaže:

„Planina je Buda i Buda je planina”

To je zbog toga što i sama planina Emei, na čijim liticama je isklesan Veliki Buda u Leshanu, ima oblik ležećeg Bude, gledano s triju rijeka.

Buda viđen s rijeka
Glava Bude
Buda viđen s tla
Buda s vrha
Buda gleda na Leshan

Vanjske poveznice

Detaljne informacije (engl.)
Veliki Buda u Leshanu - Da Fo (engl.)

v • r • u Svjetska baština u Kini

	Kulturna dobra (38)	Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)

	Prirodna dobra (13)	Chengjiang nalazište fosila (2012.) • Danxia reljef (2010.) • Hoh Xil Qinghaija (2017.) • Kalcitne terase Huanglonga (1992.) • Hubei Shennongjia (2016.) • Pokrajinski park u dolini Jiuzhaigou (1992.) • Južnokineski krš (20057.) • Rezervati Velikog pande u Sečuanu (2006.) • Nacionalni park Sanqing Shan (2008.) • Tanšan Xinjianga (2013.) • Zaštićena područja u nacionalnom parku "tri paralelne rijeke" u Yunnanu (2003.) • Pokrajinski park Wulingyuan (1992.) • Utočišta ptica selica na obali Žutog mora (2019.)

	Mješovita dobra (4)	Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)

	Nematerijalna svjetska baština (36)	Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma¹⁾ (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti