| Umok | |||
|---|---|---|---|
  Umok | |||
| |||
| Regija | Zapadno Podunavlje | ||
| Županija | Jursko-mošonjsko-šopronska | ||
| Kotar | Šopronski | ||
| Najbliži (veći) grad | Šopron | ||
| Površina | 12,61 km2 | ||
| Zemljopisne koordinate | 47°37′11″N 16°45′54″E / 47.6197°N 16.7651°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 895 (2001.)[1] | ||
| - Gustoća | 58,84 st./km2 | ||
| Pošta | 9492 | ||
| Pozivni broj | 99 | ||
| Službena stranica | http://www.fertohomok.hu/ | ||
 | |||
Umok (mađ. Fertőhomok, nje. Amhagen) je selo u Mađarskoj.
Zemljopis
Nalazi se u mađarskom dijelu Gradišća, na sjeverozapadu Mađarske. U blizini su jezera Fertő, Hanság, od kojih potonja dva čine s okružjem Nacionalni park Fertő-Hanság, a dalje ka sjeveru se nastavlja Nežidersko jezero i Pandrofska nizina. Umok je rubu Malog Alfölda.[2]
Upravna organizacija
Upravno pripada Šopronjskom kotaru, u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji. U Umoku djeluje jedinica Hrvatske državne samouprave.[3]| Dugogodišnji načelnik mjesta bio je Attila Horvat, od 1990. do 2021., koji je bio i zastupnik Hrvatske samouprave.[4]
Promet
Kroz selo smjerom zapad — istok prolazi cestovna prometnica 8518, s kojim se križa u Umoku cesta 8524, koja iz Umoka vodi ka jugu. Nekoliko kilometara južno od Umoka prolazi željeznička pruga Šopronj — Jur.
Kultura
U Umoku se održava dio programa Koljnofskih književnih susreta. [5] U selu je djelovao hrvatski Jačkarni zbor, folklorna grupa Kajkavci i tamburaški sastav, za čiji je rad zaslužan Attila Horvat, koji se cijeli život zalagao za očuvanje hrvatskog jezika i kulture u Umoku.[4] U selu je rimokatolička crkva sv. Ane.
Stanovništvo
Umok je jedno od sela gradišćanskih Hrvata. Hrvatski jezikoslovac Ivan Brabec dokazivao je da su govori sela Umoka i Vedešina hrvatski temeljem sukladnosti sa ostalim gradišćanskohrvatskim govorima, a ne slovenski, kao što su tvrdili neki slovenski i srpski jezikoslovci.[6].
Govori Umoka i Vedešina su srodni u jednoj mjeri turopoljsko-posavskom i križevačko-podravskom dijalektu kajkavskoga narječja, od kojih se po drugim osobinama dosta razlikuju. Stoga se su njihovi govori klasificirani kao istočnokajkavski dijalekt.[7]
Prema popisu 2011., stanovnici su se nacionalno izjasnili: 75,7% kao Mađari, kao Hrvati 17%, Nijemci 8,9%, 0,3% su rekli da su Rumunji (23% nisu se izjasnili; danas brojka može biti drugačija zbog dvostrukih identiteta 100%). Vjerska struktura bila je: 60,7% rimokatolika, 2% reformiranih, 1,7% evangelika, 0,2% grkokatolika, , bez denominacije 3,3% (31,4% nisu se izjasnili).[8]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ (mađ.) [https://www.valasztas.hu/helyi-onkormanyzati-valasztasok/fertohomok-20220626 Fertőhomok települési időközi polgármester-választás eredményeig. Nemzeti Választási Iroda, 26. lipnja 2022. (pristupljeno: 15. srpnja 2022.)
- ↑ Alföld. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 13. 8. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1653>.
- ↑ Gazetteer of the Republic of Hungary 1st of January, 2010
- ↑ 4,0 4,1 Umro je Attila Horvat . ÖRF. 28. ožujka 2021. Pristupljeno 13. kolovoza 2023.
- ↑ ezadar: Održani prvi Koljnofski književni susreti, 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.
- ↑ Podravina.net Sanja Vulić: Ivan Brabec: Kajkavci u dijaspori, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 6., Zagreb 1982.,
- ↑ Podravina.net Sanja Vulić: Kajkavski govori Umoka i Vedešina u zapadnoj Mađarskoj
- ↑ (mađ.) Fertőhomok. Helységnévtár.
Vanjske poveznice