Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tukani

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovo je glavno značenje pojma Tukani. Za druga značenja pogledajte Tukan (zviježđe) i Tukano (indijanci).
Tukani
Žutoprsi tukan, Ramphastos sulfuratus
Žutoprsi tukan, Ramphastos sulfuratus
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Piciformes
Porodica: Ramphastidae
Vigors, 1825.
Rodovi
Andigena

Aulacorhynchus
Pteroglossus
Ramphastos
Selenidera

Tukani (lat. Ramphastidae) su porodica ptica iz reda Piciformes. Imaju izuzetno velik kljun, a vrsta sa najvećim kljunom je veliki tukan (Ramphastots toco), sa duljinom kljuna od 23 cm. U bliskom su srodstvu sa barbetima i potiču od zajedničkog pretka.

Veliki tukan (Ramphastots toco)
Crvenotrbi tukan (Ramphastos dicolorus)

Opis

Crvenolici arakari (Pteroglossus torquatus)

Tukani su nezgrapne ptice veličine od 29 cm i 130 g kod vrste Pteroglossus inscriptus do 63 cm i 680 g kod velikig tukana. Imaju upadljiv veliki kljun koji je kod mužjaka obično duži. Iako izgleda težak, vrlo je lagan jer tanka rožnata prevlaka prekriva šuplju unutrašnjost kljuna, u kojoj su isprepletene brojne potporne palice.[1] Ponekada se kljun slomi, ali neke ptice uspjevaju dugo preživjeti, pa čak i kada im je slomljen velik dio kljuna.

Tukani se hrane uglavnom voćem, ali također i kukcima i nekim kralježnjacima;[2] neke vrste i aktivno love guštere, zmije, ptiće i ptičija jaja.[3] Tokom pljačkanja gnijezda veliki kljun prestraši roditelje ptića i oni ne napadaju tukana; u napad kreću tek kada tukan odleti i pokaže svoja nezaštićena leđa. Kljun tukanima omogućava i da budu dominantni u odnosu na druge ptice koje se hrane voćem. Imaju dug jezik i nazubljen kljun i često su im goli dijelovi kože na licima jarko obojeni. Neke vrste blijedih očiju imaju tamne šare ispred i iza crne zjenice, te zbog toga izgleda kao da imaju vodoravni prorez.

Perje tukana je šareno i postoje razne kombinacije: crna sa crvenom, žutom i bijelom, crna i zelena sa žutom crvenom i kestenjastom bojom itd. Ne pokazuju izražen spolni dimorfizam, osim kod vrsta roda Selenidera i nekih arasarija.

Oglašavaju se neglazbenim kreštanjem, groktanjem i sličnim zvukovima, ali nekolicina ih izvodi glazbeno cviljenje i kliktanje.

Razmnožavanje

Svi se tukani gnijezde u dupljama drveća, a neke vrste preuzimaju napuštena gnijezda djetlića ili barbeta ili ih ponekada otjeraju i prošire rupu. Prostorija za gnijezdo je neobložena i tu ženka snese 1-5 bijelih jaja koja inkubiraju oba roditelja 15-18 dana. Ptići su potpuno goli bez imalo perja. Nakon izlijeganja mladunci ostaju u gnijezdu sljedećih 40 do 60 dana, a hrane ih oba roditelja.

Rasprostranjenost

Tukani nastanjuju Južnu Ameriku od Meksika do sjeverne Argentine. Staništa su im prašume i savane. Rijetko ih se viđa iznad 3650 m nadmorske visine.

Izvori

  1. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • Remsen, J.V. Remsen, Jr.; Hyde M.A. & A. Chapman. (1993) "The Diets of Neotropical Trogons, Motmots, Barbets and Toucans" The Condor 95 (1): 178–92.
  • Robinson, S.K. (1985) "Coloniality in the Yellow-Rumped Cacique as a Defense against Nest Predators" Auk 10 (3): 506–19.
  • Vanjske poveznice

    Drugi projekti

    U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: tukani
    Wikivrste imaju podatke o: tukani