Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Trnoviti kapar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Trnoviti kapar
Kapara
Kapara
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiospermae
Razred: Magnoliopsida
Red: Brassicales
Porodica: Capparaceae
Rod: Capparis
Vrsta: C. spinosa
Dvojno ime
Capparis spinosa
Linnaeus, 1753
Capparis spinosa L.
autor: Otto Wilhelm Thomé

Trnoviti kapar (bodljikava kapara, latinski: Capparis spinosa), višegodišnja je grmolika biljka, a njeni neotvoreni cvjetni pupoljci su poznat začin. Prisutna je po cijelom Mediteranu, a smatra se da joj je Mediteran prapostojbina, premda postoje i tumačenja da potječe iz tropskog pojasa[1].

Opis biljke

Biljka je grmolikog oblika, s mnogo grančica, listovi joj rastu naizmjenično na granama. Listovi su debeli i sjajni, oblog oblika, lagano izdiženi. Cvjetovi su bijeli ili ružičasto bijeli, slatkastog mirisa, s četiri latice i mnogo ljubičastih prašnika[2]. Biljka zahtjeva polusuhu i vruću klimu, s srednjim godišnjim temperaturama preko 14°C i količinom padalina 200-600 mm/godišnje. Kišno proljeće i duga sušna ljeta su pogodna za uspjevanje ove biljke[3]. Vrlo joj pogoduje kalcificiran i naoko siromašan i negostoljubiv teren.[4] te se ovu biljku može naći na kamenitim padinama, spojevima zidova, pročeljima starih kamenih zgrada (gdje izaziva neželjene posljedice, tj. postupno urušava zidove). Osjetljiva je na hladnoću, posebno tijekom razdoblja vegetacije. Tijekom ljetnih mjeseci pupoljci izbijaju iz stabljike, a beru se kada lagano potamne, prema modroj ili ljubičastoj boji. Branje kapare je težak posao, jer se većinom vrši ručno, a traje najmanje 3 ljetna mjeseca. Kapara je vrjednija i bolja što je manja, što dodatno otežava branje i povećava njenu vrijednost. Rabi se najčešće kao dodatak jelima, usoljena u salamuri ili ukiseljena, najčešće u vinskom octu.

Izvori

  1. Pugnaire, F (1989). "Nota sobre las Capparaceae ibéricas". Blancoana 7: 121–122 
  2. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • Barbera, B. (1991). Le câprier (Capparis spp.). EUR 13617, Série Agriculture, Programme de recherche Agrimed. Commission des Communautés européennes, Luxembourg, 63 pp.
  • Pugnaire, FI; E Esteban (1990). "Nutritional adaptations of caper shrub (Capparis ovata Desf.) to environmental stress". Journal of Plant Nutrition (Taylor & Francis) 14: 151–161. doi:10.1080/01904169109364191 
  • Vanjske poveznice

    Logotip Zajedničkog poslužitelja
    Logotip Zajedničkog poslužitelja
    Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Trnoviti kapar.