Trg hrvatskih velikana u Mostaru

Trg iz zraka 1997.

Trg hrvatskih velikana (Rondo) je glavni trg, zapravo kružni tok u Mostaru. Nalazi se u zapadnom dijelu grada. Izgrađen je u austro-ugarsko doba, nakon oslobađanja od Osmanskog Carstva. S kružnog toka trga nastavlja se 6 aleja. Na Trgu hrvatskih velikana se nalazi Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, izuzetno važan za održavanje kulturnih i drugih manifestacija u gradu Mostaru i Stambeno-prodajni centar Rondo, jedan od najvećih trgovačkih centara u urbanoj zoni Mostara.

Promet

Prometno je središte grada na kojem se spajaju središnje gradske prometnice Bulevar i Avenija, a grana se i u nekoliko gradskih četvrti. Osim što je gradsko prometno čvorište, predstavlja čvorište i za širu regiju. Zbog toga što nije bilo južne gradske obilaznice, sav je putnički i teretni promet iz Mostara i cijele zapadne Hercegovine na putu ka dolini Neretve ili ka Bosni usmjerio se kroz središte Mostara.

Povijest

Sagrađen je 1897. godine. Gradski inženjer Miloš Komadina razradio je 1897. regulacijski plan oko trga. To je bila okosnica izgradnje stambenih četvrti u ulicama koje se zrakasto šire iz kružne površine trga. Odmah po reguliranju središnjeg prostora trga probijene su Štefanijino šetalište (Stephanie Alee) i Liska ulica. Ostale četiri ulice probijene su u prvim desetljećima 20. stoljeća. Trg se našao na polovici Štefanijinog šetališta (Stephanie Allee). Isprve je imao samo kružni cvijetnjak La Rondelle. Na nj su spojene novoizgrađene ulice: Liska, te ulice u smjeru zapada, juga i sjevera, danas ulice Kralja Tvrtka, Kraljice Katarine i Petra Krešimira IV. Duž šetališta i trga posađene su platane. Pokraj njega novi mostarski bogati gradski sloj dao je podići svoje vile, poput kuće Eduarda Fesslera i trgovca Mihe Peške koje danas služe kao sjedište Rektorata Sveučilišta i poslovnica jedne banke. U početcima su stambeni objekti sagrađeni blizu cesta, a unutrašnjost su činili uređeni vrtovi osnova današnjih stambenih naselja u gradu. Sve do 1930-ih Mostarci su ovu lokaciju nazivali Guvnom, zabilježeno i na razglednicama. Mostarsko-duvanjski biskupi Paškal Buconjić i Alojzije Mišić pripremali su teren i materijal za gradnju nove biskupijske crkve, katedrale u ovom predjelu. Učinjeno je vrlo malo zbog Drugog svjetskog rata, a onda i zbog teških poratnih prilika pa od gradnje nije bilo ništa i naum je propao. Naime, jugoslavenske komunističke vlasti, u travnju 1948. godine, uhitile su biskupa Petra Čulu te ga u srpnju iste godine osudile na 11 i pol godina stroge tamnice. Gradski narodni odbor Mostara je zaplijenio spomenuto zemljište i materijal s namjenom za izgradnju Doma kulture, poslije Doma omladine, te dio materijala uporabio za gradnju zgrade SUP-a. 1960. je uz trg završena gradnja Doma omladine, danas Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača. Poslije kraja rata 1995. srušena je poznati buffet, a ispred Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače podignut je spomenik hrvatskim žrtvama iz rata. Zapadno od trga podignut je stambeno-poslovni centar Rondo.

Značajke

• Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača se nalazi između Ulice kralja Tvrtka i Ulice kralja Petra Krešimira IV. koja prema zapadu povezuje trg sa Avenijom
  • Spomenik hrvatskim žrtvama Domovinskog rata i rata u BiH
• Prema sjeveru iz kružnog toka izlazi Ulica kralja Tvrtka
• Jugozapadni kraj Zrinjevca
• Prema istoku Rondo sa Španjolskim trgom povezuje šetalište Nikole Šubića Zrinskog
• Između Šetališta i Ulice kneza Mihajla Viševića Humskog koje povezuju trg s Bulevarom nalazi se Rektorat Sveučilišta u Mostaru
• Na jug ide Ulica kraljice Katarine
• Na jugozapad ide Ulica kneza Branimira na kraju koje se nalazi Katedrala
• SPC Rondo se nalazi između Ulice kneza Branimira i Ulice kralja Petra Krešimira IV.

Vanjske poveznice

• Bonjour.ba Martina Penava: Martina Penava je istražila sve o jednoj od najpoznatijih građevina u Mostaru, 15. ožujka 2016.
• Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine Sanja Zadro: Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru