Studentski zbor utemeljen je kao studentsko predstavničko tijelo krajem 1996. kada je Hrvatski sabor donio Zakon o Studentskom zboru (NN 57/96)[1] i kada su u akademskoj godini 1996./97. provedeni prvi studentski izbori. Studentski zbor ima za cilj štititi prava i promicati interese studenata na razini pojedinog visokog učilišta (fakulteta, sveučilišta, veleučilišta) ali i na državnoj i međunarodnoj razini (Hrvatski studentski zbor).[2] Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora od studenoga 2017. je Stjepan Ćurčić.
Povijest studentskog predstavljanja
Prvi studentski izbori 1990.
Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. i uhićenja vodećih studentskih predstavnika na čelu s Draženom Budišom, studentska populacija bila je kontrolirana od strane Saveza socijalističke omladine Hrvatske (SSOH) i Saveza studenata Hrvatske (SSH) te represivnog aparata jugoslavenskog režima. Nakon prvih demokratskih i višestranačkih izbora, prestaje dominacija komunističkih organizacija među studentima. Prva nekomunistička studentska organizacija pod nazivom Hrvatska akademska zajednica (HAZ) osnovana je u listopadu 1990. koja je pobijedila na prvim studentskim izborima održanim na Sveučilištu u Zagrebu u studenome 1990. godine.
Zakonsko utemeljenje 1996.
Na poticaj te studentske udruge i uz potporu zavičajnih studentskih klubova, a iz potrebe za kvalitetnim studentskim organiziranjem Hrvatski sabor donio je Zakon o Hrvatskom studentskom zboru kao krovnu studentsku predstavničku organizaciju. U jeseni 1996. održani su prvi studentski izbori na fakultetima, sveučilištima te ustrojen Hrvatski studentski zbor (HSZ) na nacionalnoj razini. Za prvog predsjednika HSZ-a izabran je Branimir Majčica. Potom je godina dana kasnije Ustavni sud srušio Zakon zbog proceduralne pogreške tj. na temelju nedostatka kvoruma u Saboru za donošenja Zakona. Uz izmijenjenoj varijanti 1997. usvojen sadržajno isti Zakon koji je bio na snazi do 2007., zatim je Hrvatski sabor donio novi Zakon te su održani ponovljeni studentski izbori.
Zadaće studentskog zbora
Zakonodavac propisuje da Studentski zbor na visokom učilištu ima sljedeće zadaće:
- bira studentske predstavnike u senat i druga tijela sveučilišta te u vijeće i druga tijela drugih visokih učilišta,
- bira studentske predstavnike u odgovarajuće organizacije, ustanove i trgovačka društva kojima je osnivač visoko učilište,
- donosi plan i program rada studentskog zbora,
- imenuje studentskog pravobranitelja,
- brine o kvaliteti života studenata, a posebice o kvaliteti studijskog procesa, studentskom standardu, ostvarivanju studentskih prava i drugim pitanjima važnim za studente,
- predlaže nadležnim tijelima visokih učilišta plan financiranja studentskih aktivnosti,
- potiče izvannastavne aktivnosti studenata,
- donosi opće akte studentskog zbora
- obavlja druge poslove od interesa za studente visokog učilišta.
Ustrojstvo
Studenti svake druge godine biraju studentske predstavnike na fakultetima i sveučilištima te na veleučilištima i visokih škola. Studentski predstavnici zastupljeni su na najmanje 15% u Znanstveno-nastavnom vijeću fakulteta, Senatu sveučilišta te u stručnim vijećima sveučilišnim odjelima, veleučilišta i visokih škola. Studenti također biraju studentskog pravobranitelja, a predstavnici su članovi raznih stručnih odbora poput povjerenstva za upravljanje kvalitetom ili etičkog povjerenstva.
Predsjednik podružnice (fakulteta) član je Skupštine Studentskog zbora određene visokoškolske institucije (primjerice Sveučilišta u Zagrebu), a unutar skupštine između sebe studenti biraju predstavnike grupacija koji sjede predsjedništvu te između sebe biraju predsjednika Studentskog zbora. Predsjednici sveučilišnih zborova po položaju članovi su Hrvatskog studentskog zbora i između sebe biraju predsjednika HSZ-a.
Izvori
Vidi također
Vanjske poveznice
- Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, Narodne novine 71/97.