Staroslavenski institut

Staroslavenski institut osnovan je 1952. u Zagrebu gdje djeluje i danas a sa zadatkom da skuplja, obrađuje i proučava staroslavenske i stare hrvatske spomenike i drugu građu potrebnu za izdavanje stručnih rječnika, monografija, zbornika i sličnih izdanja i da ih objelodanjuje.

Povijest

Temelji Staroslavenskom institutu položeni su osnivanjem Staroslavenske akademije 1902. u Krku. U siječnju 1928. godine ona je "ujedinjena" s Hrvatskom bogoslovskom akademijom u Zagrebu kao njezin Staroslavenski odsjek. Pročelnikom odsjeka imenovan je mons. dr. Svetozar Ritig. No, god. 1939. podnio je ostavku čekajući bolja vremena za oživljavanje djelatnosti.

Akademija je sa sjedištem u Zagrebu obnovljena je 15. rujna 1948. godine na skupštini Društva svećenika Hrvatske u Rijeci. Predsjednik vlade Narode Republike Hrvatske Vladimir Bakarić povjerio je vođenje Akademije mons. Ritigu, predsjedniku Komisije za vjerske poslove Vlade Narodne Republike Hrvatske, koji mu je predložio da se Staroslavenska akademija preimenuje u Staroslavenski institut.

Dana 18. ožujka 1952. predsjednik vlade Vladimir Bakarić potpisao je uredbu kojom se osniva Staroslavenski institut sa zadatkom da skuplja, obrađuje i proučava staroslavenske i stare hrvatske spomenike i drugo gradivo potrebno za izdavanje stručnih rječnika, monografija, zbornika i sličnih izdanja i da ih objelodanjuje te da uz stručnu biblioteku osnuje fototeku, u kojoj će prikupljati snimke svih važnijih glagoljskih spomenika, kao i ostalih spomenika koji se nalaze u bibliotekama i arhivima izvan Zagreba ili u inozemstvu.

Msgr. Ritig bio je ravnateljem do smrti 1961. Najveći je dio svoje osobne knjižnice darovao institutu u posjed. Nakon njegove smrti institut je preimenovan u Staroslavenski institut Svetozar Ritig.

Godine 1977. Staroslavenski institut "Svetozar Ritig" po je sili zakona zajedno s Institutom za jezik i Institutom za narodnu umjetnost integriran je u Institut za filologiju i folkloristiku te djeluje unutar njega kao Staroslavenski zavod Svetozar Ritig. Godine 1991. s filološkim je institutom izdvojen u Hrvatski filološki institut. Konačno se osamostalio 1997. godine u samostalnu znanstvenu instituciju pod nazivom Staroslavenski institut.

Mons. Svetozar Ritig osigurao je Staroslavenskom institutu prostorije pri Republičkoj komisiji za vjerske poslove u Zagrebu u dijelu zgrade u Demetrovoj ulici br. 11 (palača Balbi). Sama je palača iz prijelaza 17. u 18. stoljeće. U njoj se Staroslavenski institut nalazi i danas .

Ravnatelji Staroslavenskog instituta:

1952.-1961. Svetozar Ritig
1961.-1967. Vjekoslav Štefanić
1967.-1978. Anica Nazor
1978.-1986. Biserka Grabar
1986.-2005. Anica Nazor
2005.- Marica Čunčić

Aktivnosti

U Staroslavenskom se institutu proučava jezik, književnost i povijest srednjovjekovne i ranonovovjekovne hrvatske glagoljične, latinične i ćirilične baštine. U pola stoljeća svoga postojanja Staroslavenski je institut stvorio veliku stručnu knjižnicu, skupio mikrofilmove i fotokopije gotovo svih glagoljskih rukopisa diljem svijeta. Rezultati dosadašnjih jezičnih, književnih i paleografskih istraživanja hrvatske glagoljske baštine objavljeni su u mnogim znanstvenim knjigama i časopisima. Institutski znanstveni časopis Slovo, koji izlazi od 1952. godine, jedan je od vodećih časopisa paleoslavistike u svijetu.

Djelatnici

Staroslavenski institut u radu na svojim projektima uključuje veći broj znanstvenika, stručnih suradnika te djelatnika koji su potrebni za rad samog instituta^[1]

Ravnateljica instituta je dr. Marica Čunčić.

Znanstvenici na institutu: