Starosaksonski jezik
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Starosaksonski jezik (ISO 639-3: osx; Altnieder-deutsch), povijesni zapadnogermanski jezik ingveonske skupine kojim su od 8. ili 9. do 12 stoljeća govorila saksonska plemena na području današnje sjeverne Njemačke između Rajne i Labe, i između Sjevernog mora i gorja Harz.
Iz njega se razvio srednjodonjonjemački [gml] jezik čiji su nasljednici suvremeni donjosaksonski jezici u današnjoj Nizozemskoj i susjednoj Njemačkoj.