Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stanični automat

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Stanični automat (još i celularni automat ili ćelijski automat[1]) je model fizikalnog sustava.

U tom modelu, diskretizirane veličine su prostor i vrijeme. Interakcije su ograničene samo na lokalnost.

Stanični automati imaju sastav od pravilne rešetke od n-protega (dimenzija), koju čine polja stanica. Pri tome svaka ta stanica moze biti u jednom od konačnog broja mogućih stanja.

Stanje svake stanice se mijenja/osvježava u diskretiziranim vremenskim intervalima (pri čemu pravilnost tih ažuriranja je lokalna). Pritom, stanje stanice u vremenskoj točki t+1 je ovisna veličina, na koju utječe stanje susjedstva te stanice u trenutku k.

Susjedstvo te stanice definiramo kao tu samu stanicu, koja je predmetom promatranja, i određeni broj susjednih stanica. Potonje ovisi o protežnosti staničnog automata i vrsti susjedstva (postoje, primjerice, Von Neumannovo susjedstvo, Mooreovo susjedstvo...)


Nedovršeni članak Stanični automat koji govori o matematici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Vidi još

Izvori

  1. Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 174