Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Smeđi medvjed

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Smeđi medvjed
Smeđi medvjed (Ursus arctos)
Smeđi medvjed (Ursus arctos)
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Ursidae
Rod: Ursus
Vrsta: U. arctos
Dvojno ime
Ursus arctos
Linnaeus, 1758.
Raspon
Životni prostor smeđeg medvjeda
Životni prostor smeđeg medvjeda
Smeđi medvjed u zagrebačkom zoološkom vrtu

Smeđi medvjed (Ursus arctos) je zvijer iz porodice medvjeda. Ova vrsta ima više podvrsta - između ostalih, to su europski smeđi medvjed (U. a. arctos), grizli (U. a. horribilis) i kodijak (U. a. middendorffi) - koje nastanjuju Euroaziju i Sjevernu Ameriku.

Danas je u zapadnoj Europi gotovo istrijebljen, a preostale populacije su male i međusobno odvojene.

Karakteristike

Nekad je smeđi medvjed živio u cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi osim Islanda i sredozemnih otoka Sardinije, Korzike i Cipra. Danas je praktički istrijebljen u zapadnoj Europi, a živi u središnjoj i istočnoj Europi, te Skandinaviji. Rijetka je i zaštićena vrsta.

Osnovne značajke

  • Visina do ramena: 1,2 - 1,8 metara
  • Visina u uspravnom položaju: 2,2 - 3,8 metra
  • Dužina tijela: 2 - 3,3 metra
  • Težina: mužjaci 150-1100 kg, ženke 100-450 kg

Opis i prehrana

Smeđi medvjed ima zdepasto tijelo koje završava kratkim repom, šiljatu njušku, zaobljene uši i oštre zube. Može odvući plijen težak 300 kilograma. Po prehrani je svežder. Hrani se drugim životinjama (kukcima, ribama, strvinom i malim sisavcima) jagodama i travom, a katkad i većim životinjama, npr. jelenima i bizonima. Smeđi medvjedi teže od 150 kg (europski smeđi medvjed) do 1100 kg (grizli), a dugi su od 2 do 3,3 metara. Kada se usprave na stražnje noge mogu biti visoki do 380 centimetara. U ramenima su visoki od 100 do 180 cm, a ljeti se udebljaju za 180 kg. Prosječni teritorij svake jedinke iznosi 250 kvadratnih km, a ove životinje vode usamljenički život (osim doba parenja koje počinje u kasnom svibnju a završava u ranom srpnju). Ne spava pravi zimski san jer se lako može probuditi.

Razmnožavanje

Ženke su sposobne razmnožavati se u dobi od 5 do 7 godina, a mužjaci nekoliko godina kasnije. Obično se kote dva mladunca (katkad samo jedan ali i više od 2) koji su slijepi.

Podvrste

Vanjske poveznice