Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sarajevski muftiluk

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Sarajevski muftiluk
Careva džamija u Sarajevu
Careva džamija u Sarajevu
Reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović
Muftijamuftija sarajevski
Osnovano16. stoljeće
SjedišteSarajevo
DržavaBosna i Hercegovina

Sarajevski muftiluk, muftijstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koje djeluje na području Bosne i Hercegovine. Sjedište muftijstva je u Sarajevu. Trenutačni muftija je Nedžad ef. Grabus (od 2021.).

U Sarajevu je također sjedište Vojnog muftiluka u Bosni i Hercegovine i Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini.

Povijest

Položaj Sarajevskog muftiluka u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Sarajevski muftiluk je ustanovljen za vrijeme Osmanskog Carsta. Gazi Husrev-beg je za muderisa svoje medrese propisao: "On treba ljudima davati tumačenja onih šerijatskih pitanja za koja se budu tražila objašnjenja i to na osnovu najtemeljnijih šerijatsko-pravnih učenja (mezbeb) i mišljenja, uzimajući u svakom pojedinačnom slučaju knjigu fetvi." Ovim dijelom Vakufname (zadužbine) Gazi Husrev-bega ustanovljena je institucija Muftijstva sarajevog.

Austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini uglavnom su prihvatile osmansku administrativnu i sudbenu podjelu Bosne i Hercegovine, ali je vrhovno vjersko vodstvo povjereno Ulema-i-medžlisu s reis-ul-ulemom na čelu. Kako je za prvog reisu-l-ulemu izabran sarajevski muftija Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović, Sarajevsko muftijstvo privremeno je ukinuto, kasnije je ponovo aktivirano, a njegovo se područje podudaralo sa prostorom Sarajevskog okruga.

Prema Ustavu Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslavije od 9. srpnja 1930. godine, kada su na teritoriju Bosne i Hercegovine bila četiri muftiluka, u sastavu Sarajevskog muftiluka ulazili su: Sarajevski, Rogatički, Višegradski, Čajnički, Fočanski, Visočki, Fojnički, Zenički, Žepački, Travnički i Bugojanski srez i sva mjesta Drinske banovine koja nisu pripadala Tuzlanskom muftiluku.

Organizacija

Danas Sarajevskom muftiluku pripada deset medžlisa (odbora) Islamske zajednice i to su: Breza, Fojnica, Gračanica (Visoko), Kakanj, Kaljina, Kiseljak, Olovo, Sarajevo, Vareš i Visoko, koji su dalje podijeljeni na džemate. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice.[1]

Na području Sarajevskog muftiluka djeluju i tri obrazovne ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. To su: Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, Medresa "Osman ef. Redžović" u Čajangradu, te Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu.

Izvori

Vanjske poveznice