Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Salanta [1] (mađ. Szalánta) je selo u južnoj Mađarskoj.

Salanta
Salanta na karti Mađarska
Salanta
Salanta
Salanta na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južno Zadunavlje
Županija Baranjska
Mikroregija Pečuška mikroregija
Najbliži (veći) grad Pečuh
Površina 17,08 km2
Zemljopisne koordinate 45°56′N 18°14′E / 45.94°N 18.23°E / 45.94; 18.23
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1178
Pošta 7811
Pozivni broj +36 72
Službena stranica http://www.szalánta.hu

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 58' 48" sjeverne zemljopisne širine i 18° 15' 36" istočne zemljopisne dužine. Ata je 3 km istočno, Sukit je 3 km sjeveroistočno, Suka je 3 km zapadno, Boštin je 1 km zapadno, Ovčar je 6 km zapadno, Silvaš je 2 km zapadno, a Pogan se nalazi 3 km južno-jugozapadno od Salante.

Upravna organizacija

Upravno pripada Pečuškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. 1977. se selo Nijemet upravno pripojilo Salanti, tako da danas i crkveno tvore jedinstvenu cjelinu [2]..

U sastavu Salante je i selo Ištrak.[3]

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Salantu ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mijo Štandovar [4].

Povijest

U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.

Stanovništvo

U Salanti djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.

Mjesni Hrvati pripadaju skupini bošnjačkih Hrvata. U ove krajeve su došli 1690-ih.

Dio ovdašnjih Hrvata je podrijetlom iz Maraze, u koju su Hrvati došli iz goranskog i ogulinskog kraja [5].

2001. je u Salanti bilo 55,1% Mađara, 0,3% Bugara, 2,6% Roma, 32,2% Hrvata, 0,3% Poljaka, 1,7% Nijemaca, 2,1% Srba, ostalih 1,8%. Nakon 10 godina žive u selu: 983 Mađari, 4 Bugari, 86 Roma, 336 Hrvata, 23 Nijemaca, 3 Rumunji, 5 Srba, 3 Rusi i 11 ostalih osoba.

Po vjerskoj strukturi je 2001. bilo 81,6% rimokatolika, 0,7% grkokatolika, 5,1% reformiranih, 1% evangelista te ostali.[6]

Poznate osobe

Partnerstva i pobratimstva

Zbratimljena je sa Strizivojnom u RH.

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  2. Hrv. glasnik br.28/2006. Zlatna misa Stjepana Zagorca, 13. srpnja 2006.
  3. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj. Folia onomastica croatica 14/2005., str. 56.
  4. ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  5. Hrv. glasnik br.30/2006. U potrazi za korijenima, 27. srpnja 2006.
  6. (mađ.) Mađarski središnji statistički ured Stanovništvo
  7. Preminuo preč. Stjepan Zagorac, Hrvatska matica iseljenika/IKA, 3. rujna 2013., pristupljeno 15. lipnja 2014.
  8. M. Kuveždanin: Preminuo preč. Stjepan Zagorac , Đakovačko-osječka nadbiskupija, pristupljeno 15. lipnja 2014.

Vanjske poveznice