Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Safet Krupić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Safet Krupić (Bosanska Krupa, 1911. - logor Jasenovac, 1942.), bh. filozof i esejist [1]

Životopis

Rođen u lokalnoj begovskoj obitelji hrvatskog podrijetla Krupićima. Otac Husein-bege bio je mjesni načelnik. Safet Krupić je osnovnu školu završio u rodnom mjestu. Tada se zbivaju velike promjene, države u kojoj je živio i zakonskog okvira. Nestala je Austro-Ugarska, a došla Kraljevina SHS. Umro mu je otac. Zbog agrarne reforme veći dio zemljišta su izgubili te je prisiljen živjeti skromnijim životom. Preselio se u Bihać i u tom je gradu završio Državnu klasičnu gimnaziju. Otišao je na studij u Zagreb gdje na Filozofskom studira filozofiju i francuski jezik. Za vrijeme studija oštro je kritizirao prevladavajuće ekonomske, političke i kulturne prilike u Kraljevini Jugoslaviji. Radove je objavio u istaknutim znanstvenim časopisima. Uglavnom se bavio spoznajnom teorijom te odbacivao ideju o mogućnosti utemeljenja filozofije kao stroge znanosti. Pisao je i književno-kritičke rasprave i bavio se muslimanskim pitanjem. Žalio se na položaj muslimana u svojoj državi. Dio uzroka pronašao je u samim domaćim muslimanima govoreći "o moralnom slabljenju, kavani i tavli, pjevaljkama, alkoholu, te izgubljenosti u neostvarenim kolektivnim nadama". [1] Pokrenuo je u Zagrebu s drugim mladim intelektualcima Hrvatima muslimanima iz Bosne Skenderom Kulenovićem i Hasanom Kikićem list za društvena i književna pitanja Putokaz.[2]

1942. godine bio je profesor u Banjoj Luci. Zbog revolucionarnih ideja uhićen je i sproveden u logor te pogubljen na Bajram u Jasenovcu. [1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 (boš.) Sehara Filozof i esejista Safet Krupić je još prije osamdeset godina upozoravao na probleme Bošnjaka uzrokovane slabljenjem morala, 2. kolovoza 2019. (pristupljeno 22. veljače 2020.)
  2. Hrvatski fokus Zrinko Horvat: Bošnjačka zloporaba Skendera Kulenovića: Kako (ne) može Hrvat Kulenović biti "na braniku Bosne i bosanskog jezika", 9. kolovoza 2018. (pristupljeno 22. veljače 2020.)