Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu
Katedrala (saborna crkva) Preobraženja Gospodnjeg na trgu Petra Preradovića u Zagrebu
Katedrala (saborna crkva) Preobraženja Gospodnjeg na trgu Petra Preradovića u Zagrebu
Katedrala (saborna crkva) Preobraženja Gospodnjeg na trgu Petra Preradovića u Zagrebu
Lokacija Zagreb, Hrvatska
Arhitekt Franjo Klein
Godine izgradnje 1866. godine
Renoviran 1883.1884. po nacrtu Hermana Bolléa
Religija kršćanstvo, pravoslavlje
Arhitektonski stil Neobizantska arhitektura

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu je katedrala Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne crkve u središtu Zagreba na Trgu Petra Preradovića.

Povijest

Saborna je crkva (katedrala) za Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. Izgrađena je 1866. godine po nacrtu hrvatskog arhitekta Franje Kleina. Obnovljena je od 1883. do 1884. godine po nacrtima arhitekta Hermana Bolléa. Tada je u nju postavljen sadašnji historicistički ikonostas s ikonama koje je radio slikar Epaminondas Bučevski, podrijetlom iz Černovaca u Bukovini. Bollé će u još dva navrata restaurirati Preobražensku crkvu - 1899. godine, kada na nju postavlja novu kapu zvonika i od 1913. do 1914. godine kada joj je potpuno modificirao pročelja.

Na ovom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala Zagrebačkoj biskupiji, a spominje se od 1334. godine, kao župna crkva uz koju su se održavali "margaretski sajmovi" (održavali su se od 1337. godine). Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a 1794. godine prodana je pravoslavnim trgovcima. Pravoslavna crkvena općina zagrebačka, kao i sve pravoslavne općine u Habsburškoj Monarhiji u to se vrijeme nazivala grčkom-neujedinjenom. U njezinoj su ranoj povijesti grčki i cincarski trgovci igrali izuzetno veliku ulogu. Sa sve većim doseljavanjem Srba udio Grka u pravoslavnom stanovništvu Zagreba se počeo smanjivati, a i započela je njihova asimilacija u srpski, te dijelom hrvatski etnikum. Od 1848. godine zagrebačka pravoslavna crkvena općina dobiva prefiks srpska, "proglašava se isključivo »srbskim obščestvom sv. preobraženske crkve u Zagrebu«"[1].

Stara crkva srušena je 1866. godine što zbog dotrajalosti što stoga jer izgledom i reprezentativnošću nije odgovarala potrebama zagrebačke pravoslavne zajednice. Na njezinom mjestu sagrađena je sadašnja katedrala Preobraženja Gospodnjeg prema projektima Franje Kleina.[2] Zbog ovakve povijesti, ulica koja prolazi iza katedrale i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska. Odlukom upravnog odbora srpske crkvene općine 1907. godine je na njihovoj zgradi u Zagrebu bila hrvatska zastava. Zbog toga je sazvana Skupština srpske akademske omladine iz Zagreba, koja je to najoštrije osudila, uz podsjećanje da je 1895. godine s ove iste zgrade morala biti skinuta srpska zastava.[3][4]

Galerija

Literatura

  • Mitropolit Jovan Pavlović, Dragan Damjanović, Nikolaj Muhin, Irina Buseva Davidova, Srpska pravoslavna crkvena opština i saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, Preobraženski hram, Eparhijski upravni odbor Eparhije zagrebačko - ljubljanske, Zagreb, 2008., str. 11-32. (ISBN 978-953-98867-5-0)
  • Dragan Damjanović, Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa // Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, sv. 18 (2010.), br. 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79. (Hrčak)

Bilješke

  1. Igor Karaman, Zagrebački Gradec 1242-1850. (Prilozi sa znanstvenog skupa u povodu 750. obljetnice zagrebačke »Zlatne bule«) // Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 27 br. 1, (1994.), str. 361. – 363., (Hrčak), str. 363.
  2. Krešimir Galović, Povijest Trga Petra Preradovića. Iz 19. u 21. stoljeće?, Vijenac, br. 342, 12. travnja 2007., pristupljeno 17. kolovoza 2019.
  3. Вишњић, Чедомир (2013.). Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 379.. Загреб, Београд: СКД Просвјета, Службени Гласник 
  4. Србобран, бр. 101., 8. (21.) maja 1907.. Загреб. 1901. 

Vanjske poveznice