Ryū Kyū (琉球諸島, Ryūkyū-shotō) odnosno luk Ryū Kyū (琉球弧 Ryūkyū-ko) je otočje jugozapadno od Japana u zapadnom dijelu Tihog oceana. Ime na okinavskom za ove otoke je Ruuchuu (ルーチュー).
Pripada otočju Nanseiju ((南西諸島, Nansei-shotō).
Ryū Kyū obuhvaća dva otočja: Okinawu Sakishimu.
Pruža se oko 650 km između Taiwana i Japana, dijeli Istočno kinesko more od Filipinskog mora. Upravno pripadaju dvjema prefekturama: Kagoshimi i Okinawi.
Najveći otok je Okinawa.
Povijest
Godine 1372. Okinawu je zauzeo kao vazalno područje osnivač kineske dinastije Ming. Dva stoljeća nakon osvojili su ju i opustošili Japanci, ali su onda dopustili njenim žiteljima nastaviti plaćati danak Kini. Taj jedinstven dvostruki vazalni odnos održao se do 1875. godine, kada je Hirohitov djed car Meiđi poslao jednu napadačku flotu osvojiti cijelo otočje Ryū Kyū. Otočje je nakon četiriju godina i formalno pripojeno. Kralj Okinawe svrgnut je i zamijenjen japanskim namjesnikom, a japanski je postao službeni jezik. Okinawa je bila kolonija od oko 450 000 stanovnika, mahom naseljenih u južnom dijelu otoka. Pučanstvo se pretežno bavilo ratarstvom.
Još prije izbijanja Rata na Pacifiku Okinawa je postala sastavni dio Japanskog Carstva, šaljući u Tokio zastupnika i predstavljavši jednu od 47 japanskih prefektura. Za Okinawu jedinstven običaj je porculanske statue kućnih bogova, lavova fantastična oblika, izrađene u bezbrojnim položajima pričvršćivati na krovove kako bi štitile obitelj od svakog uljeza. Prvih triju godina Rata na Pacifiku na otočju nije bilo istodobno stacionirano više od 600 japanskih vojnika, a pripreme za bitku sa SAD-om otpočele su 1. travnja 1944. godine, stacioniranjem triju cjelovitih divizija i jedne brigade.[1]
Izvori
- ↑ John Toland-Uspon i pad Japanskog Imperija, IV/IV, Centar za informacije i publicitet, Zagreb 1982., str. 22.-23.
Nedovršeni članak Ryū Kyū koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.