Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ružičasti plamenac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ružičasti plamenac
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Phoenicopteriformes
Porodica: Phoenicopteridae
Rod: Phoenicopterus
Vrsta: P. roseus
Dvojno ime
Phoenicopterus roseus
Pallas, 1811
Sinonimi
Phoenicopterus antiquorum

Ružičasti plamenac (lat. Phoenicopterus roseus) je najveća i najraširenija vrsta plamenaca.

Rasprostranjenost

Rasprostranjen je u dijelovima Afrike, južne Azije (obalna područja Pakistana i Indije), južne Europe (Španjolska, Sardinija, Albanija, Grčka, Cipar, Portugal i regija Camargue u Franscuskoj) i Turske. Jedna ptica je viđena na Kokosovim otocima. Najveće stanište ružičastih plamenaca je indijska savezna država Gujarat.

Prijetnje populaciji

Prijetnje su mu grabežljivci, gubitak i izmjena staništa, smetnje kolonijama tijekom razmnožavanja, spuštanje razine vode u jezerima... Populacija ružičastog plamenca sadrži oko 545-682 tisuće jedinki, a u zatočeništvu se nalazi 3.888 jedinki[1]. Prirodni neprijatelji su afrički marabu, divlja svinja i lisice.

Opis

Najveća je vrsta plamenaca, u prosjeku je 110-150 cm visok i 2-4 kg težak. Najveći muški flamingo bio je 187 cm visok i 4.5 kg težak[2]. Raspon krila mu je oko 1.5 m. Mužjaci i ženke izgledaju podjednako, iako su mužjaci malo veći. Perje je uglavnom ružičastobijele boje, ali na krilima imaju neka pera crvene i crne boje. Kljun je ružičaste boje, ima crn i skučen vrh. Oči su blijedožute. Vrat je dugačak i jako savitljiv. Noge su potpuno ružičaste. Krila su mu uska.

Prehrana

Prehrana ružičastog plamenca se sastoji od kukaca, crva, vegetacije i algi. Pretežito se hrane tijekom dana. U potrazi za hranom glavu potpuno urone u vodu. Tako mogu izdržati 20 sekundi. Hranu nalaze filtrirajući vodu[3]. Rijetko uzimaju hranu s površine vode, a ponekad plivaju u potrazi za hranom. Kljun je izvrsno prilagođen prehrani tako što je neobično savijen prema dolje. To omogućava lakše uzimanje hrane. Ružičastom plamencu je boja djelomično određena zbog beta karotena u prehrani[4].

Razmnožavanje i životni ciklus

Ružičasti plamenci se smatraju jako društvenim pticama jer se gnijezde u kolonijama koje se sastoje od nekoliko stotina do nekoliko tisuća jedinki. Udvaranje ptica počinje krajem jeseni, a parovi za gniježdenje formiraju se u ljeto. Ove ptice se gnijezde na otočićima okruženim vodom, gdje se zaštićene od grabežljivaca. Gnijezda su brežuljkastog oblika, napravljena od blata i 10-20 cm visoka. U njima se nalazi jedno bijelo jaje. Dok je u jajetu, ptić često doziva svoje roditelje da ga nauče prepoznati[5]. Jaje inkubiraju oba roditelja naizmjenično (svaki 1-4 dana) tijekom 28-30 dana. Ptić je ispočetka bijele boje, a noge i kljun su mu ružičasti. Nakon nekoliko dana dobiva sivu boju. Počinje lutati izvan gnijezda nakon tjedan dana. Opernati za 75-80 dana[6], ali tada mu perje nije ružičasto. Ružičasto postaje nakon 4 godine, kada ptić spolno sazrije. Roditelji mladunce hrane voljkinim "mlijekom". Kad prestanu hraniti mladunce, roditelji ih napuštaju, a oni se okupljaju u ogromne skupine (koje se nazivaju "škole") i dalje sami odrastaju dok ne mogu letjeti. Konačnu visinu ptica dosegne za oko dvije godine. Ove ptice obično dožive oko 20 godina u divljini.

Izvori