Renin ili angiotenzinogenaza je enzim koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 aminokiselina. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. [1]
Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u bubregu. Renin se izlučuje na sljedeće podražaje:
- smanjenje arterijskog krvnog tlaka što detektiraju baroreceptori (stanica osjetljive na tlak)
- smanjenje razine natrijevog klorida u ultrafiltratu nefrona, što detektira dio jukstaglomerularnog aparata koji se naziva lat. macula densa
- aktivacija simpatičkog živčanog sustava, djelovanjem preko beta 1 adrenergičnih receptora.
Renin, aktivira renin angioteninski sustav, tako što razgrađuje angiotenzinogen (protein kojeg stvara jetra), čime nastaje angiotenzin I, a koji djelovanjem enzima angiotenzin konvertaze (ACE), prelazi u angiotenzin II.
Renin su otkrili, opisali i imenovali 1898. Robert Tigerstedt, profesor fiziologije na Karolinska Institutu u Stockholmu, te njegov student Per Bergman.[2]
Izvori
- ↑ Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac (engl.)
- ↑ Phillips, M. I.; Schmidt-Ott, K. M. "The Discovery of Renin 100 Years Ago", News in Physiological Sciences, vol.14 str.271–274, 1999. prosinac (engl.)