Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca u Makedoniji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Glasački listić za referendum Albanaca o političkoj i teritorijalnoj autonomiji u Makedoniji

Referendum za političku i teritorijalnu autonomiju Albanaca u Makedoniju (Albanski Referendumi për Autonomi Politiko-Teritoriale të Shqiptarëve në Maqedoni) održan je 11. siječnja i 12. siječnja 1992. Glasalo je ukupno 360.928 od ukupno 383.539 glasača koliko je i iznosila glasačka lista 74% od 92% bilo je za nezavisnost, a 0.1% protiv. [1]

Odluka o proglašenju referenduma o teritorijalnoj i političkoj autonomiju Albanaca u Makedoniji je usvojila Skupština autonomije na 27. prosinca 1991. godine.[2]

Referendumsko pitanje glasilo je:

"Dali ste za političku i teritorijalnu autonomiju Albanaca u Makedoniju?"

Izvještaj Skupštine autonomije 16. siječnja 1992. godine. poslan je međunarodnim institucijama: Evropske zajednice, predsjedniku Mirovne konferencije o Jugoslaviji, gospodinu Lord Carringtonu, predsjedniku Europskog parlamenta, predsjedniku Arbitražne komisije o Jugoslaviji, sekretari Organizacije Ujedinjenih nacija, Kongresu, Senatu i US Departmentu

U ovom izvještaju je navedeno da je Referendum o političkoj i teritorijalnoj autonomiji Albanaca u Makedoniji je u potpunosti uspješan. Ali isto tako naglasili prepreke i propagande makedonske vlade protiv referenduma, sredstva za infomiranje i njihove nacionalističke stranke, a prijetnje su upućene Albancima i nosiocima albanskog političkog faktora.[3]

Makedonska policija pokušala da zaustavi proces glasanja,pretraživala i kontrolirala 260 biračkih mjesta, a u 120 od njih oduzela izborni materijal.

Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca u Makedoniju

92.0%
8.0%
Za
Protiv

Raspisivanje

Briselskom deklaracijom o Jugoslaviji od 17. prosinca 1991., na temelju preporuka međunarodne Arbitražne komisije, kojom je predsjedavao Robert Badinter, konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike pozvane su da se do 23. prosinca izjasne o neovisnosti. Republike su dobile obećanja da će do 15. siječnja 1992. biti i međunarodno priznate. Nakon završetka makedonskog referenduma 8. rujna i usvajanja Ustava 1991. godine. Albanskom političkom faktoru nije ostalo ništa drugo nego da traže drugo rješenje za albansko pitanje u Makedoniji. Jedna od tih odluka bila je da organizira poseban referendum, gdje će Albanci u Makedoniji iskazati svoju volju na plebiscit naroda. Takva politička zbivanja kroz plebiscit su izraz i karakteristika svih naroda koji se odlučili za slobodu kroz demokratski proces. U Makedoniji, referendum albanskog naroda je bio kontraodgovor za sve jednostrane odluke makedonskog političkog faktora koji su na kraju omaložavali nacionalne interese Albanaca u Makedoniji.

Također pogledajte

Reference