Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Putovanje nakraj noći

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Louis-Ferdinand Céline

Putovanje nakraj noći (franc.: Voyage au bout de la nuit) je roman francuskog književnika Louisa-Ferdinanda Célinea iz 1932. Djelo je poluautobiografskog karaktera, a opisuje doživljaje autorovog alter ega, Ferdinanda Bardamua, dok pokušava preživjeti na bojišnici Prvog svjetskog rata, u afričkim kolonijama, američkom velegradu i siromašnom pariškom predgrađu.

Roman odiše krajnjim pesimizmom, nihilizmom, mizantropijom i tjeskobom; no mračne teme i nesreće glavnog antijunaka Céline često opisuje kroz duhoviti cinizam. Inovativnim načinom izražavanja oponaša govorni jezik, uz često uplitanje žargona i obilnu upotrebu vulgarizama.

Iako je to tek prvi Célineov roman, većina kritičara ga smatra i najuspješnijim. 1932. bio je ozbiljan kandidat za Prix Goncourt a glasovanje kojim je odbijen do danas je ostalo predmetom kontroverzi. Dobio je nagradu Renaudot. Iako popularan u tridesetima, u poslijeratnom razdoblju je često zanemarivan zbog autorovih profašističkih i antisemitskih stavova. Na hrvatski je preveden 1972. godine.

Radnja

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, pariški student medicine, Ferdinand Bardamu, neplanirano biva uvučen u francusku vojsku. On je pacifist te kao takav uopće ne razumije smisao rata niti osjećaj domoljublja. Na bojišnici je dodatno ogorčen arogantnim ponašanjem časnika, suludim zadaćama i nepotrebnim ubijanjem; razmišlja o predaji neprijatelju ili bijegu. Tu prvi put susreće Léona Robinsona, vojnika sa sličnim idejama. S bojišnice odlazi nakon ranjavanja, kada je već i psihički slomljen. Vrijeme provodi po bolnicama i domovima za ranjenike, usput održavajući površnu vezu s mladom američkom bolničarkom koja ga ostavlja nakon što joj otkrije svoje mišljenje o ratu.

Uskoro Ferdinand dobiva mogućnost odlaska u Afriku. Nakon gotovo pogibeljnog putovanja, dospijeva u Francuski Kongo. U nepodnošljivoj tropskoj atmosferi uvjerava se u bijedu domorodaca, bjelačku pohlepu te opću dekadenciju i okrutnost. Zapošljava se u jednoj trgovačkoj kompaniji i putuje dublje u unutrašnjost do svoje trgovačke postaje gdje će zamijeniti neuspješnog prethodnika. Prethodnik je zapravo njegov stari poznanik Robinson koji radno mjesto napušta zajedno s blagajnom. Sam i izoliran u džungli, Ferdinand zapravo ništa ne radi, a većinu vremena je u teškoj groznici. Zbog poslovnih problema odlučuje spaliti svoju trgovačku postaju i pobjeći. I dalje teško oboljelog, crni pomoćnici ga prenose do obližnjeg grada i prodaju španjolskom kapetanu. Kao veslač na galiji, putuje preko Atlantika u New York gdje bježi s broda u grad.

Američko društvo ga užasava svojom ravnodušnošću; očajava zbog samoće i siromaštva. Nakon nekog vremena besposličarenja u New Yorku, odlazi u Detroit gdje se zapošljava u Fordovoj tvornici. Dehumanizirani način rada ga izluđuje, a utjehu pronalazi u ozbiljnoj ljubavnoj vezi s prostitutkom Molly. Opet susreće Robinsona i razočaran je jer ni ovaj nije uspio u Novom svijetu. Budući da ne želi ostati u Americi, ipak napušta Molly i vraća se nazad u Francusku.

U Parizu dovršava studij medicine i otvara privatnu ordinaciju u siromašnom predgrađu. Živi u krajnjoj bijedi; neugodno mu je izvlačiti novac od pacijenata, a oni se time obilno koriste usput ga ismijavajući. Opet susreće Robinsona kojemu je dosadila vlastita bijeda te se želi obogatiti plaćenim ubojstvom, no plan mu se izjalovi i ostaje privremeno slijep. Kroz sudbine pacijenata i poznanika Ferdinand se potpuno uvjerava u ljudsku pokvarenost te gubi sve iluzije o životu. Nezadovoljan okolinom, odustaje od liječničke prakse i privremeno se kao statist pridružuje grupi plesača da bi konačno pronašao bolji posao u umobolnici. Tu mu se pridružuje i Robinson kojemu se vratio vid, a u bijegu je od histerične zaručnice; u teškoj svađi, ona ga na kraju ubija. Ferdinand, već u kasnim tridesetima, svjestan besmislenosti vlastitog života – puta prema ništavilu – polako zapada u sve jaču apatiju i rezignaciju.

Sličnosti s Célineovim životom

  • Céline je dobrovoljno sudjelovao u Prvom svjetskom ratu, a kasnije se okrenuo pacifizmu.
  • Nakon rata, jedno vrijeme je radio u Kamerunu za šumarsku kompaniju. Sredinom dvadesetih je opet posjetio Afriku, ovaj put kao liječnik Lige naroda u borbi protiv epidemija.
  • 1926. je nekoliko mjeseci istraživao sanitarne uvjete u Fordovoj tvornici u Detroitu.
  • Više godina je radio kao privatni liječnik u siromašnoj sredini te živio u bijedi.
  • Često se družio s plesačicama.

Zanimljivosti

  • Dok je pisao Putovanje nakraj noći, Céline je, po izjavama svoje tadašnje ljubavnice, bio u fazi teške depresije.
  • Roman je navodno bio među omiljenim djelima Josifa Staljina, a Lav Trocki ga je također hvalio.
  • Unatoč autorovim profašističkim stavovima u nacističkoj Njemačkoj je bio na listi zabranjenih knjiga.
  • Bebert je ime Célineovog mačka.

Unutarnje poveznice