Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti. Obično ga izvodi manja skupina visokih političkih ili vojnih dužnosnika, čime se razlikuje od revolucije - u kojoj sudjeluju široke skupine stanovništva. Za uspjeh puča potrebno je osigurati nadzor nad vojskom, policijom i medijima.[1]
Marksistička teorija tvrdi da se puč od revolucije razlikuje i po tome što za cilj nema radikalnu izmjenu političkog uređenja, nego isključivo preraspodjelu vlasti unutar već postojećeg političkog sistema. S druge strane, praksa, pogotovo u 20. stoljeću, pokazuje kako su pučevi često bili institucionalna uvertira u procese koji se po svojim efektima mogu uspoređivati s revolucijama.
Naziv državni udar dolazi iz francuskog jezika odnosno izraza coup d'etat, dok se izraz puč počeo koristiti u njemačkom jeziku u 19. stoljeću zajedno s izraz Staatssreich. Izraz puč se, s druge strane, ima malo širu primjenu te se koristi za nasilno ili protuzakonito svrgavanje vođa u društvenim grupama koje ne moraju biti države. Tako se koriste izrazi kao što su obiteljski puč ili stranački puč.
Literatura
- Edward Luttwak, Coup d'état: A practical handbook, Harvard University Press, 1969., 1980. ISBN 06-741-75476.
- Curzio Malaparte, Technique du Coup d'État (Published in French), Paris, 1931.
- D. J. Goodspeed, Six Coups d'État, Viking Press inc., New-York, 1962.
Izvori
- ↑ Puč. //Hrvatska opća enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1999 -. Sv. 9. 2007.
Nedovršeni članak Puč koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.