Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Proračun rashladnika

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Svaki rashladnik koji se nalazi u upotrebi mora biti dimenzioniran prema uređaju kojeg hladi i prema uvjetima kojima će biti izložen.

Pri pristupanju izračuna rashladnika prvo moramo izračunati količinu topline koja će se odvoditi u njemu. Kako odvedena toplina ovisi o nekoliko čimbenika, nju je teško odrediti bez preciznih podataka.

Količina topline je umnožak specifične potrošnje motora i postotka otpadne topline koja se preda vodi. Kada se izračuna ta vrijednost, može se pristupiti sljedećem izračunu.

Treba znati temperaturu hlađene tekućine na ulazu i izlazu, i iz nje dobiti srednju temperaturu hlađene tekućine. Zatim se izmjeri najveća temperatura rashladne vode (ili zraka) i odredi se porast temperature u rashladniku do izlaza. Iz ovih vrijednosti dobivamo također srednju vrijednost.

Oduzimanjem dviju srednjih vrijednosti dobiti ćemo

– srednju temperaturnu razliku u rashladniku.

Dimenzioniranje debljine stijenke plašta i stijenke cijevi je jednostavno:

(mm)

– teoretska debljina stijenke
– dodatak zbog savijanja
– dodatak na koroziju

– faktor čvrstoće vara ( 0,9 za varene cijevi,1,0 za bešavne cijevi)
– potrebni promjer cijevi
– najveći radni tlak

– srednji polumjer savijanja cijevi


Koeficijent prijelaza topline sa jednog medija na drugi (m2):

- koeficijent prijelaza topline s medija na stijenku
- koeficijent toplinske provodljivosti stijenke
- debljina stijenke

Koeficijent prijelaza topline za vodu iznosi 1420 - 2840 W/m ˚C, gdje su uračunati gubici uslijed nečistoća.

Ukupna toplina koja se predaje u rashladniku jest:

a odatle izlazi da je

(m2)

Sada smo dobili rashladnu površinu, iz koje ćemo moći odabrati ili konstruirati rashladnik.


Vidi članke