Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pitoma mrkva

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Pitoma mrkva
Daucus carota subsp. sativus
Daucus carota subsp. sativus
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Apiales
Porodica: Apiaceae
Rod: Daucus
Vrsta: D. carota sativus
Dvojno ime
Daucus carota sativus
L.

Pitoma mrkva (lat. Daucus carota subsp. sativus) je dvogodišnja povrtlarska biljka iz porodice Apiaceae, čiji se korijen koristi u prehrani.

Korijen pitome mrkve je vretenast, obično narančaste boje. Stabiljka domaćih vrsta obično raste do 20-40 cm. Cvijetovi su joj bijeli i skupljeni u štitaste cvatove. Sije se u rano proljeće, te tijekom ljeta i jeseni dostiže svoju punu visinu, a cvjeta tek slijedeće godine. Divlji oblici imaju bijel i žilav korijen iz kojeg izbija do 1 metar visoka i razgranata stabljika. Pripadnici roda imaju pretežno dvopolne cvjetove.

Korijen pitome mrkve

Rod kojem pripada obuhvaća oko 60 vrsta, a najpoznatija je upravo pitoma mrkva (Daucus carota), koja u prirodi i kulturi ima veliki broj podvrsta. Pitoma mrkva je od svih vrsta iz svog roda i globalno najrasprostranjenija. Mrkve koje nisu narančaste, nego purpurne, žute ili bijele boje, obično nastaju uzgajanjem u cilju prodaje.

Mrkva se koristi u svježem stanju, kuhana, konzervirana (ukiseljena), sjeckana suha (kao začin) itd. Karakterističnu narančastu boju mrkve uzrokuje beta-karoten, koji se u organizmu ljudi metabolizira u vitamin A, ali samo kad su u crijevima prisutne žučne kiseline.[1] Pored toga, mrkva sadrži i vitamine B i C, alkaloide, eterična i masna ulja i organske kiseline. Također je bogata vlaknima, antioksidansima i mineralima.

Izvori

Sadržaj