Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Peterda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Zračni snimak.

Peterda[1] (mađ. Peterd) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 10,60 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 58' 27" sjeverne zemljopisne širine i 18° 21' 32" istočne zemljopisne dužine. Renda je 2 km zapadno, Egrag je 3 km sjeverozapadno, Lotar je 1,5 km sjeverno-sjeverozapadno, Birjan je 1,5 km sjeverno-sjeveroistočno, Belvar je 4,5 km istočno, Devčar je 1 km jugoistočno, a Racpetra je 2 km južno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7766.

Povijest

Područje Peterde je bila naseljena još u pretpovijesti. Nađeni su nalazi iz brončanog doba i iz doba starog Rima.

Kao naselje postoji u doba Arpadovića. U povijesnim dokumentima se prvi put spominje 1276. kao Petherd i Peturd, a 1283. je zapisana u knjigama kao Peturd, 1332.-1335. kao Petund, Peturd, Peterd.

U doba turske vlasti Peterda nije opustjela. Stanovnici su bili protestantski Mađari.

Izvori bilježe da su u selo doselili Srbi. Nijemci se doseljavaju u 18. stoljeću, a Srbi ga napuštaju. Starija mađarska historiografija je bilježila te Južne Slavene kao Srbe rimokatoličke vjerske afilijacije. Novija mađarska historiografija te stanovnike bilježi kao Hrvate[2]. Često su svi Južni Slaveni bili zabilježeni pod racok, Raci. Kasniji podaci za ovo selo govore o rimokatolicima, a od Slavena, o Hrvatima te je utemeljeno smatrati da se govorilo o Hrvatima.

Početkom 20. st. je Peterda pripadala Pečuškom kotaru Baranjske županije.

Prema metodologiji popisa iz 1910., u selu je bilo 584 stanovnika, od čega 553 Mađara, 27 Nijemaca i 4 Hrvata, od čega je bilo 359 rimokatolika, 210 protestanata i 12 židovske vjere.

Stanovništvo

Peterda ima 218 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Rimokatolika je blizu 60%, kalvinista je 18% te ostali.

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  2. Hungarian history

Vanjske poveznice