Pavlinska pjesmarica je hrvatska crkvena pjesmarica za liturgijsku glazbu. Spada među najkorištenije hrvatske crkvene pjesmarice i najstarija je među njima. Sastavili su ju pavlini 1644. godine.[1] Dijelom je opsežnijega rukopisnog Pavlinskog zbornika tekstova crkvenog karaktera, danas pohranjenog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Hrvatska pošta objavila je 20. lipnja 1994. poštansku marku na temu ove pjesmarice, a autor je akademski slikar Zlatko Keser.[2]
Pjesmarica se sastoji od 52 napjeva podijeljena u osam kategorije: Adventske, Božićne i novogodišnje, Korizmene, Uskrsne, Spasovske, Duhovske, Tijelovske i Ostale. [3]
Spada u najvrjednije ranobarokne spomenike hrvatske kulture. Prva je (zasad) poznata rukopisna zbirka jednoglasnih napjeva, nabožnih pjesama nastala u Hrvatskoj i za uporabu u Hrvatskoj. [4] Nije puka podudarnost da su ju sastavili pavlini. Njima je glazba bila sastavni dio redovničkog života, jer sedam puta dnevno mole i pjevaju u koru. U povijesti umjetnosti i crkvenoj glazbi često se ističe pavlinski doprinos crkvenomu pjevanju, što je potvrđivano ostavštinu crkvenih orgulja te podatcima o liturgijskim knjigama i zbirkama popijevaka.[5]
Izvori
- ↑ Župa sv. Križ Novi Zagreb – Siget i Trnsko Cithara Octochorda (pristupljeno 5. travnja 2020.)
- ↑ Hrvatska pošta Pregled poštanskih maraka – Broj: 110: POVIJEST HRVATSKE GLAZBE-PAVLINSKA PJESMARICA (pristupljeno 5. travnja 2020.)
- ↑ Hrčak Vladimir Horvat – Ivana Klinčić: “Pavlinski glazbeni priručnici”, KAJ, Zagreb 3–4 (2017), str. 158., 159. (pristupljeno 18. veljače 2021.)
- ↑ Metelgrad Pavlinski zbornik : 1644. – , Knjižnica i čitaonica ˝Fran Galović˝ Koprivnica, Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Izdanje HAZU 1991. (pristupljeno 5. travnja 2020.)
- ↑ Hrčak Vladimir Horvat – Ivana Klinčić: “Pavlinski glazbeni priručnici”, KAJ, Zagreb 3–4 (2017), str. 153. (pristupljeno 5. travnja 2020.)