Toggle menu
243,8 tis.
68
18
626,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Paul van Ostaijen

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Paul van Ostaijen

Leopold Andreas (Paul) van Ostaijen (Antwerpen, 22. veljače 1896.Miavoye-Anthée, Belgija 18. ožujka 1928.) je bio flamanski pjesnik i prozni pisac.

Životopis

Van Ostaijen je rođen od oca Nizozemca i majke Flamanke. U srednjoj školi je smatran problematičnim slučajem. U srpnju 1913. godine biva izbačen iz škole. Nekoliko mjeseci kasnije počeo je raditi kao službenik u gradskoj vijećnici u Antwerpenu. Po izbivanju Prvog svjetskog rata Van Ostaijen sa svojom obitelji bježi u Nizozemsku, ali čim je Antwerpen pao u ruke Nijemcima vratio se natrag svom poslu službenika u gradskoj vijećnici. Lagano je počeo izviđati antwerpski noćni život i vrlo brzo postao je poznat. Dobio je nadimak Meneer 1830 (Gospodin 1830.), jer je obučen kao dendi paradirao po ulicima Meir (jedna od glavnih antwerpskih ulica s mnogo dućana) i Keyserlei.

Nakon rata bježi u Berlin gdje dolazi u kontakt s dadaistima i ekspresionistima. Tada počinje više pisati prozu. Njegov filmski scenarij "De bankroet jazz" (Bankrotirani jazz) je "vjerojatno prvi filmski scenarij na nizozemskom jeziku i ujedno prvi potpuni dadaistički filmski scenarij na svijetu." Napisan je oko 1921. ali je tek 1996. po prvi put izdan. Godine 2008. redatelj Leo van Maaren ga je preradio u kratki igrani film.

Nakon što se 1921. vratio iz progonstva u Belgiju i u Brusselu otvorio umjetničku galeriju, obolio je od tuberkuloze. Preminuo je 18. ožujka 1928. godine u sanatoriju Miavoye-Anthée u belgijskim Ardenima. Tu je i sahranjen ali kasnije biva premješten na antwerpsko groblje Schoonselhof. Napokon, 8. studenog 1972. dobiva konačan počinak u počasnom parku. Njegova "čista lirika" je posthumno izdana pod nazivom "Nagelaten gedichten" (Pjesme iz ostavštine).

Zanimljivosti

  • Godina 1996. bila je Van Ostaijenjaar (Van Ostaijenova godina) na stotu obljetnicu njegova rođenja.
  • Godine 2005. našao se na 50. mjestu u flamanskoj verziji najvećeg Belgijanca (De Grootste Belg).