Parket
Parket (od njem. Parkett iz franc. parquet) ↓1 predstavlja gazni sloj podne obloge izrađen od drvnih elemenata - parketnih dasaka koje se lijepe ili zabijaju na nosivu podnu konstrukciju. Kao građevinski materijal koristi se u stanogradnji za isticanje estetskih svojstava drveta.[1]
Široku uporabu u građevini zahvaljuje svojim tehničkim odlikama: ima dobru mehaničku stabilnost i tvrdoća, toplinska, zvučna i elektroizolacijska svojstva, dobra higijenska svojstva te mogućnost obnavljanja i recikliranja, zbog čega se, osim u stanogradnji, često koristi i kao gazna površina u športskim dvoranama.
Vrste parketa[uredi | uredi kôd]
Po obliku parketne se daske dijele na:[1]
- masivne daščice ili tzv. klasični parket, debljine 14 do 22 mm, međusobno spojene utorom i perom;
- lamel-parket (daščice do 160 mm duljine složene u polja i ploče);
- lam-daščice (slobodne daščice za lijepljenje na podlogu) i
- daske brodskog poda.
Obrada[uredi | uredi kôd]
Parket se nakon polaganja brusi i površinski obrađuje, najčešće lakovima. Slaganjem parketa u različite obrasce (tzv. riblju kost, polja i plohe) postiže se bolja dimenzijska stabilnost poda i odgovarajući estetski dojam.
Usporednim slaganjem polaže se brodski pod, koji se izrađuje od masivnoga drva ili uslojenih parketnih dasaka koje mogu biti prethodno lakirane (tzv. gotovi parket).[1]
Parket se najčešće izrađuje od hrastovine, bukovine i jasenovine.
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑1 Osim građevinskog materijala, riječ parket u hrvatskom jeziku označava i parter, sjedala u prvim redovima kazališta.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Hrvatska enciklopedija, natuknica: parket (pristupljeno 24. travnja 2017.)
- ↑ Hrvatski leksikon, objašnjenje pojma: parket (pristupljeno 24. travnja 2017.)