Paneuropski prometni koridor
Paneuropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca. Idejni inicijator projekta jest Europska unija, a dogovorili su ga Europska unija, Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu i Europska konferencija prometnih ministara. Mreža koridora uspostavljena je radi uspješnog odvijanja međunarodnog prometa na europskom kontinentu, boljega povezivanje članica Europske unije te prometa između Europe i Azije. Definirani su u Pragu 1991., na drugoj Paneuropskoj transportnoj konferenciji, održanoj na Kreti u ožujku 1994. godine. Dopune su učinjene na trećoj konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine. Zato se ovi koridori ponekad zovu "Kretski koridori" ili "Helsinški koridori", neovisno od njihove zemljopisne lokacije.
Ovih deset koridora povezuju Europu od Atlantika pa do Volge i od Skandinavije pa do Sredozemnog mora.
Koridori su na tračnicama i na cesti predviđeni. Koridor VII je plovni put na Dunavu.
Broj | Dionice | Duljina (km) |
---|---|---|
I | Helsinki (Finska) – Tallinn (Estonija) – Riga (Latvija) – Kaunas (Litva) – Klaipėda (Litva) – Varšava (Poljska)
|
550 |
II | Berlin (Njemačka) – Poznań (Poljska) – Varšava (Poljska) – Brest (Bjelorusija) – Minsk (Bjelorusija) – Smolensk (Rusija) – Moskva (Rusija) – Nižnji Novgorod (Rusija) | 1.830 |
III | Dresden (Njemačka) – Krzywa (Poljska) – Wroclaw (Poljska) – Katowice (Poljska) – Krakov (Poljska) – Lviv (Ukrajina) – Kijev (Ukrajina)
|
1.640 |
IV | Dresden (Njemačka) – Prag (Češka) – Brno (Češka) – Željeznica: Beč (Austrija) Cesta: Bratislava (Slovačka) – Jura (Mađarska) – Budimpešta (Mađarska) – Arad (Rumunjska) – Craiova (Rumunjska) – Sofija (Bugarska) – Plovdiv (Bugarska) – Omenio (Bugarska) – Istanbul (Turska) | 3.258 |
V | Venecija (Italija) – Trst (Italija) – Kopar (Slovenija) – Ljubljana (Slovenija) – Maribor (Slovenija) – Budimpešta (Mađarska) – Užgorod (Ukrajina) – Lviv (Ukrajina) – Kijev (Ukrajina) | 1.600 |
VI | Gdanjsk (Poljska) – Grudziądz (Poljska) – Toruń (Poljska) – Zębrzydowice (Poljska) – Žilina (Slovačka) | 1.800 |
VII | Njemačka – Austrija – Bratislava (Slovačka) – Jura (Mađarska) – Hrvatska – Srbija – Ruse (Bugarska) – Lom (Bugarska) – Constanţa (Rumunjska) | |
VIII | Drač (Albanija) – Tirana (Albanija) – Skopje (Makedonija) – Bitola (Makedonija) – Sofija (Bugarska) – Dimitrovgrad (Bugarska) – Burgas (Bugarska) – Varna (Bugarska) | 1.300 |
IX | Helsinki (Finska) – Vyborg (Rusija) – Petrograd (Rusija) – Pskov (Rusija) – Kijiv (Ukrajina) – Ljubašyvka (Ukrajina) – Kišinjev (Moldavija) – Bukurešt (Rumunjska) – Ruse - Veliko Tarnovo - Kazanlak - Stara Zagora - Dimitrovgrad (Bugarska) - Haskovo - Charmanli - Svilengrad - Aleksandrupolis (Grčka)
|
6.500 |
X | Salzburg (Austrija) – Beljak (Austrija) – Ljubljana (Slovenija) – Zagreb (Hrvatska) – Beograd (Srbija) – Niš (Srbija) – Skopje (Makedonija) – Veles (Makedonija) – Solun (Grčka) |
2.360 |
Vidi[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Paneuropski prometni koridor koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.