Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Palmovke

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Palmovke
Kokosova palma Cocos nucifera
Kokosova palma Cocos nucifera
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Arecales
Porodica: Arecaceae
Schultz-Schultzenstein

Palmovke ili Palme (latinski: Arecaceae, prije Palmae), predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotyledones), kojoj pripada oko 2800 vrsta, i jedini je predstavnik u redu palmolike (Arecales). Rastu samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima, a u ostalim područjima se kultiviraju kao ukrasne biljke.

Palme su drvolike, često vrlo visoke biljke, koje na vrhu nerazgranjenog, stupastog debla nose čuperastu krošnju, sastavljenu od lepezastih ili perastih listova. Cvjetovi su većinom jednospolni, skupljeni su u metličaste cvatove, koji su u početku ovijeni velikim tulcima (spatha). Ocvijeće iz 6 listića većinom je zeleno, a samo rijetko živo obojeno. Cvijet sadržava ili jednu, nadraslu, trogradnu plodnicu ili po tri jednogradne s jednim sjemenim zametkom. Oprašivanje je anemogamno ili entomogamno. Plod je bobičasta ili orašasta koštunica.

Većina palmi raste u toplim tropskim i suptropskim područjima na zemlji (npr. palme roda Roystonea) iako postoje vrste, kao što je Rapidophillum hystrix, Nanorhops ritchiana i neke vrste stabala koje rastu u umjerenim područjima i mogu izdržati dosta niske temperature u odnosu na ostale palme (Rapidophyllum hystrix i do -25°C). Zbog svoje ljepote i dekorativnosti palme se često sade kao ukrasno drveće u parkove i vrtove na svim područjima s toplom klimom gdje mogu uspjevati. I kod nas na jadranskoj obali mogu se u parkovima i vrtovima vidjeti palme koje su posađene kao ukrasne biljke. Kod nas je uobičajena sadnja samo četiri vrste palmi: Phoenix canariensis (kanarska datulja), Trachycarpus fortunei (visoka žumara), Washingtonia filifera (končasta vašingtonija) i Chamaerops humilis (niska žumara, mediteranska lepezasta palma), iako na jadranskoj obali može rasti čak više od sto vrsta palmi. Palme se po izgledu dijele na peraste i lepezaste. Općenito su lepezaste palme otpornije na hladnoću.

Potporodice

Popis palmi koje mogu uspijevati na jadranskoj obali

Acrocomiadae:

Acoelorrhaphaeae:

Allagopteraeae:

Archontophoenixae:

Arecae:

Arengaeae:

Attaleae:

Beccariophoenixae:

Bismarckiae:

Borassusae:

Braheae:

Butiae:

Calamusae:

Castrococusae:

Caryotae:

Ceroxylonae:

Chaemadoreae:

Chameropsae:

Coccothrinaxae:

Coperniciae:

Coryphae:

Dypsisae:

Euterpeae:

Guihaiae:

Howea:

Hyphaeneae:

Juaniae:

Jubaea:

Laccospadixae:

Lataniae:

Liculae:

Linospadixae:

Livistonae:

Lytocaryumae:

Nannorrhopsae:

Parajubaeae:

Phoenixae:

Pritchardie:

Raveneae:

Rhaphidophillumae

Rhapisae:

Rhopalostylisae:

Sabalae:

Serenoae:

Syagrusae:

Trachycarpusae:

Thrinaxae:

Trithrinaxae:

Wallichia:

Washingtoniae:

Vanjske poveznice

www.palmapedia.com - Forum o palmama i ostalim egozotičnim i mediteranskim biljkama