Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ouranopithecus macedoniensis

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ouranopithecus macedoniensis
Lubanja Ouranopithecus macedoniensisa, francuski Nacionalni prirodoslovni muzej, Pariz
Lubanja Ouranopithecus macedoniensisa, francuski Nacionalni prirodoslovni muzej, Pariz
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli

Raspon fosila miocen
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Natporodica: Hominoidea
Porodica: Hominidae
Potporodica: Homininae
Rod: Ouranopithecus
Vrsta: O. macedoniensis
Dvojno ime
Ouranopithecus macedoniensis
Bonis & Melentis, 1977

Ouranopithecus macedoniensis prapovijesna je vrsta iz roda Ouranopithecus, iz kasnog miocena u Grčkoj.[1]

Ova vrsta poznata je s tri lokaliteta u sjevernoj Grčkoj. Tipska lokacija je Ravin de la Pluie. Ostali lokaliteti su Halkidiki i Xirochori. Poznat je iz velike kolekcije fosila lubanje i ponešto postkranijalnih. Materijal je datiran u kasni miocen star 9,6 - 8,7 milijuna godina, dakle nešto ranije od O. turkae.[1] Neki znanstvenici iz toga zaključuju da je O. turkae izravni potomak O. macedoniensis, no ipak je općeprihvaćeno mišljenje da su sestrinske svojte.[2]

Etimologija

Specifični naziv macedoniensis posljedica je nalazišta fosila holotipa u Egejskoj Makedoniji u Grčkoj.

Stanište

Ispitivanje zubnih ostataka O. macedoniensis i lokacijski povezanih vrsta bovida ukazuje na stanište niskog pokrova drveća i bogatog zeljastog sloja.[3]

Morfologija

O. macedoniensis imao je veliko, široko lice s istaknutom supraorbitalnim torusom[Bolji prijevod?]. Imao je i orbite[Bolji prijevod?] kvadratnog oblika.[4] O. macedoniensis je možda bio relativno velik. Postkranijalni nalazi su tanki, ali zubi O. macedoniensis sugeriraju ekstremni spolni dimorfizam, daleko viši stupanj od onog koji se vidi kod bilo kojeg postojećeg velikog majmuna.[3] Majmun je vjerojatno bio četveronožac. Nije sigurno da se O. macedoniensis penjao na drveće, ali čini se vjerojatnim da jest. Pokrov molarne cakline O. macedoniensis bio je prilično gust i imao je niske izbočine. Mužjak O. macedoniensisa imao je velike očnjake sa kraćim donjim pretkutnjacima.

Prehrana

Na temelju velikog broja rupica na drugom kutnjaku Ouranopithecus macedoniensis, pretpostavlja se da se njegova prehrana sastojala od tvrđe hrane poput orašastih plodova ili gomolja.[3]

Ponašanje

Ponašanje je vrlo teško zaključiti kod vrsta s tako malom raznolikošću fosilnih ostataka. Veličina tijela je možda otežala penjanje, pa se možda hranio na zemlji ali to je samo nagađanje.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Merceron (2005). "A New Method of Dental Microwear Analysis: Application to Extant Primates and Ouranopithecus macedoniensis (Late Miocene of Greece)". PALAIOS 20 (6): 551–561 
  2. Güleç (2007). "A new great ape from the late Miocene of Turkey". Anthropological Science 115 (2): 153–158 
  3. 3,0 3,1 3,2 Schrein, Caitlin M. (2006). "Metric variation and sexual dimporphism in the dentition of Ouranopithecus macedoniensis". Journal of Human Evolution 50 (4): 460–468 
  4. de Bonis, Louis (1990). "New hominoid skull material from the late Miocene of Macedonia in Northern Greece". Nature 345 (6277): 712–4