Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Oblenjaci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Oblenjaci naziv za životinje koje su stručno nazvane Aschelminthes i Nemathelminthes, što je zastarjeli takson za skupine raznih beskralježnjaka za koje se smatrallo da imaju polifiletičko porijeklo, odnosno da imaju zajedničkog pretka, ali koje se više ne smatraju usko povezanima.[1]

Opis

Svi oblenjaci su pripadnici Blastocelomata, to jest, imaju primarnu tjelesnu šupljinu blastocel (ili pseudocelom, zato su se prije ovi organizmi nazivali Pseudocelomata). Dvobočno su simetrični i imaju okrugli poprečni presjek tijela, što ih razlikuje od plošnjaka. Stijenku tijela čini epiderma nastala stapanjem stanica, višeslojna kutikula i slojevi mišića mezodermalnog podrijetla. Između stijenke tijela i probavila nalazi se blastocelom. Blastocelom je s vanjske strane okružen tkivom mezodermalnog, a s unutrašnje strane tkivom endodermalnog podrijetla. Ispunjen je tekućinom koja ima ulogu hidroskeleta. Živčani sustav čini živčani prsten iz kojeg izlaze trbušne živčane vrpce. Probavilo je prohodno. Izostaju sustavi za disanje i optjecanje, a ulogu izlučivanja i osmoregulacije obavljaju protonefridiji.

Danas se samo neformalno koristi za beskralježnjake koji su bili svrstani u to koljeno.

Sistematika oblenjaka

Natkoljeno oblenjaka se dijelilo u koljena:

Izvori

[1]

  1. Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-0-22029-4, str. 96.