.svg)
Izraz Novus ordo seclorum (hrv. Novi poredak vjekova) pojavljuje se na stražnjoj strani grba SAD-a, dizajniranog 1782., a tiska se i na poleđini američkog dolara od 1935. Izraz se također pojavljuje i na poslovnoj školi Sveučilišta Yale. Izraz krivo tumače zagovaratelji teorije zavjere kao Novi svjetski poredak (onda bi zapravo glasilo na latinskom Novus Ordo Mundi)[1] ili Novi sekularni poredak.
Porijeklo i značenje
Izraz je izvučen iz četvre strofe Bukolike rimskoga književnika Publija Vergilija Marona, a cijela strofa glasi ovako (redovi 5.-8.) gdje piše:
| Latinski | Hrvatski |
|---|---|
| Ultima Cumaei venit iam carminis aetas; | Dolazi posljednja era Sibyline pjesme; |
| Magnus ab integro saeclorum nascitur ordo. | Veliki poredak vjekova je rođen svjež. |
| iam redit et Virgo, redeunt Saturnia regna, | I sad se vraća pravda, časna pravila se vraćaju; |
| iam nova progenies caelo demittitur alto. | Nova loza je poslana s visokih nebesa. |
Srednjovjekovni kršćani su za Virgilijeve pjesme smatrali da proriču Kristov dolazak. U augustskom razdoblju Rimskoga Carstva, iako prije Krista, za pjesme se također smatralo da proriču zlatno doba i dolazak Krista. Veliki rimski pjesnici uzeti su kao glasnici koji pjevaju o dolasku Krista.[2]
Riječ seclorum ne znači "sekularni", kao što neki pretpostavljaju, već je genitiv množine riječi saeculum, što znači generacija, vijek ili stoljeće. Saeculum je bila riječ koja označava "razdoblje, svijet", a u kasnijem kršćanskom latinskom, riječ "secular" izvedena je iz riječi secularis. Međutim, adjektiv "secularis" znači "svjetski" i nije jednak množini u nominativu "seclorum" koja znači "godina, stoljeća"[3]
Tako da moto Novus ordo seclorum može biti preveden kao "Novi poredak vjekova", a to je predložio Charles Thomson, stručnjak za latinski jezik koji je sudjelovao u dizajniranju grba SAD-a, kako bi obilježio "gradnju američke ere" nakon Dana nezavisnosti.
Izvori
- ↑ http://www.greatseal.com/mottoes/seclorum.html
- ↑ Ann Raftery Meyer: Srednjovjekovna alegorija i građevine Jeruzalema DS Brewer, 2003. ISBN 9780859917964
- ↑ Lewis and Short, A Latin Dictionary: Founded on Andrews' Edition of Freund's Latin Dictionary: Revised, Enlarged, and in Great Part Rewritten by Charlton T. Lewis, Ph.D. and Charles Short, LL.D. The Clarendon Press, Oxford, 1879., s. vv.