Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Njiva

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Njive u selu Bulinac.

Njiva ili oranica vrsta je obradivog tla, koje se koristi u poljoprivredne svrhe. Koristi se za uzgoj kultiviranih vrsta biljakažitarica i industrijskog bilja. U Hrvatskoj se najveći broj obradivih površina nalazi u Slavoniji i u ravničarskim područjima.

Mnoge njive imaju granicu, obično sastavljenu od pojasa grmlja i vegetacije, koja se koristi za osiguranje hrane i kao sklonište potrebno za preživljavanje divljih životinja. Utvrđeno je da te granice mogu dovesti do povećanja raznolikosti životinja i biljaka u okolišu, ali u nekim slučajevima i do smanjenja prinosa usjeva.[1]

Gornji sloj njive (oko 30 cm) koji je rastresit, obrađen i obogaćen organskim materijalom naziva se površinski sloj tla (vidi humus). Prirodne granice njiva obično su one koje je teško mijenjati, kao npr.: drveće, živice, potoci, staze ili umjetne granice kao što su: jarci, vrata i ograde. Obradivo zemljište može se prenamijeniti u građevinsko u sklopu urbanističkog planiranja i razvoja. Zbog toga se cijena kvadratnog metra često povećava više puta.

Njiva se najčešće ore. U uobičajenoj uporabi često navodimo njenu namjenu, odnosno kulturu koja se tu uzgaja: polje repe, pšenice, raži, zobi itd. Njiva označava parcelu zemlje s često jednim usjevom, njegovanu, zasijanu, oranu, navodnjavanu, omeđenu itd., dok livada podrazumijeva stočnu hranu (razne biljke koje se ili konzumiraju na ispaši ili pokose i uskladište) gdje koegzistiraju vrste biljaka koje su udomaćene, unesene i endemske vrste, tlo koje se rijetko preokreće, manje je ravno, manje bogato, manje izmijenjeno i obično manje novčano vrijedno. Prema prirodnim i dohodovnim uvjetima proizvodnje, oranice se raspodjeljuju u 8 bonitetnih razreda gdje 1. i 2. bonitetnomu razredu pripadaju najbolja tla, a 7. i 8. najlošija.[2]

Nekada su njive povremeno mirovale, kako bi se tlo odmorilo i obnovilo svoj humus. Ugar je nametnut i/ili subvencioniran od strane zajedničke poljoprivredne politike u Europi nekoliko godina kako bi se ograničili poljoprivredni viškovi i iz ekoloških razloga, a zatim je ukinut na zahtjev ministara poljoprivrede velikih poljoprivrednih zemalja.

Galerija

Izvori

  1. Carpenter, Brent; Dailey, Thomas V.; Jones-Farrand, D. Todd; Pierce, Robert A.; White, Bill. „Field Borders for Agronomic, Economic and Wildlife Benefits”. missouri.edu. Curators of the University of Missouri.
  2. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45375 Preuzeto 19. lipnja 2023.