Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nižnjekamsko umjetno jezero

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir jezero

Nižnjekamsko umjetno jezero (ruski: Нижнекамское водохранилище, tatarski: Түбән Кама сусаклагычы) – najniži je Akumulacijski bazen rijeke Kame, formiran branom Nižnjekamske hidroelektrane blizu grada Naberežnye Čelny, izgrađene 1978. godine, te punjen od 1978. do 1981. godine. Proteže se kroz Tatarsku, Udmurtiju, Baškiriju i Permski kraj u Rusiji. Razina vode umjetnog jezera ovisi o režimu gornjih umjetnih jezera (Kamsko i Votkinsko umjetno jezero).

Prostire se Kamom – 185 km, te po Belaji – 157 km. Umjetno jezero ima površinu od 1084 km², te volumen 2,8 milijardi kubičnih metara. Dugo je 200 km, s najvećom širinom od 15 km. Prosječna dubina je 3,3 m, a najveća 20 m. Punjeno je do razine 62 m iznad morske razine. Plićine s dubinom do 2 m tvore 49% područja. Slivna površina je 366.000 km²

Planirana razina

Planirana razina umjetnog jezera bila je 68 m iznad morske razine, međutim Tatarski ekološki pokret suprotstavlja se plavljenju Kuljagaške močvare i drugog zemljišta.

Umjetno jezero trebalo je imati površinu od 2580 km², duljinu 270 km, te volumen 12,9 milijardi kubičnih metara.

Gospodarski značaj

Nižnjekamski akumulacijski bazen je izrađen radi poboljšanja energetike, vodnog prometa, navodnjavanja, vodoopskrbe i ribarstva.

Sljedeći gradovi nalaze se na obali umjetnog jezera: Naberežnye Čelny, Mendelejevsk, Menzelinsk, Sarapul, Neftekamsk, Kambarka i Agidelj.