Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nasljeđivanje spola u čovjeka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Tjelesna stanica u čovjeka ima 46 kromosoma, koji čine 23 kromosomska para. Od njih su 22 para oblikom i veličinom otprilike jednaki. Preostali, 23. par, se sastoji od kromosoma koji određuju spol i nazivaju se spolni kromosomi. Žene imaju u tom paru dva jednaka spolna kromosoma koja se označavaju s XX. U muškaraca ta 2 spolna kromosoma nisu jednaka, jedan je isti kao u žena, kromosom X, a drugi je mnogo manji i zove se kromosom Y, dakle kromosomi X i Y.

Sve ženske tjelesne stanice imaju sastav kromosoma 44+XX. Sve ženske spolne stanice imaju polovičan broj kromosoma i sve imaju kromosom X tj. kromosomski sastav im je 22+X.

Sastav kromosoma muške tjelesne stanice je 44+XY. Dvije su vrste muških spolnih stanica; jedne s kromosomskim sastavom 22+X,a druge s 22+Y. Prema tome jedna polovica spermija sadrži kromosom X, a druga kromosom Y.

Spol ovisi o tome koji će spermij oploditi jajnu stanicu: ako to učini spermij s kromosomom X, začet će se djevojčica,a ako to učini spermij s kromosomom Y začet će se dječak. Međutim spermij s kromosomom Y je lakši pa se stoga rodi malo više dječaka (107:100). Kromosom X veći je od kromosoma Y pa sadrži i više gena. Budući da je kromosom Y evolucijom izgubio neke bitne gene možda zbog toga muškarci žive kraće od žena. U Hrvatskoj je među ljudima starijima od 75 godina 66% žena, a 34% muškaraca.

Nasljedne bolesti

Mutacije gena i kromosoma mogu se očitovati u potomstvu kao nasljedne bolesti. Promjene mogu biti u građi gena (delecija, translokacija, inverzija, duplikacija), promijeni u broju kromosoma (aneuploidija, poliploidija), ili u kemijskom sastavu gena (na samo jednoj ili više dušičnih baza)

Brojne su nasljedne bolesti ili nepravilnosti kojima su uzrok promjene pojedinih gena ili kromosoma. One uzrokuju nasljedne nepravilnosti i bolesti koje nazivamo genskim bolestima. Danas je poznato oko 300 genskih bolesti koje su posljedica promjene gena ili kromosoma. Neke od spolom vezane bolesti:

  • Albinizam je nepravilnost koja se očituje nedovoljnim stvaranjem pigmenta za boju kose, kože i očne šarenice. Nositelji takvih gena imaju bijelu kosu, svijetlu kožu i crvene oči.
  • Hemofilija je nemogućnost zgrušavanja krvi, a nasljeđuje se preko više mutiranih gena na kromosomu X, hemofilija je po genskoj prirodi recesivna.
Ilustracija Downova sindroma
  • Distrofija - slabljenje mišića, lokus se nalazi na X kromosomu.

Gluhonijemost, rascjep gornje usne, kratkoprstost, šestoprstost i mnoge druge nepravilnosti posljedica su naslijeđenih mutiranih gena. Nasljedne se bolesti za sada ne mogu liječiti. Ipak, u novije vrijeme se takvim osobama uspijeva nadomjestiti oštećeni gen tzv. genskom terapijom. Veća je mogućnost da se oštećeni geni očituju u potomaka ljudi koji su u krvnom srodstvu te se zbog toga u gotovo svim društvima izbjegavaju brakovi krvnih srodnika odnosno incest.