| Murina žutošarka | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Svitkovci |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Anguilliformes |
| Porodica: | Muraenidae |
| Rod: | Muraena |
| Vrsta: | M. helena |
| Dvojno ime | |
| Muraena helena Linnaeus, 1758 | |
Murina žutošarka (Muraena helena) je riba iz porodice murinki. Ima dugo jeguljasto tijelo, a obitava u vodama istočnog Jadrana i istočnog Mediterana. Njezin ugriz može biti opasan za ljude.
Izgled i karakteristike
Murina žutošarka ima izduženo tijelo, poput jegulja, a može doseći duljinu od 1,5 metara i težiti preko 15 kilograma. Njena boja varira od tamno sive do tamno smeđe boje s finim tamnim mrljama. Koža je vitka i bez ljuskica. Dorzalna peraja počinje iza glave i nastavlja do kaudalne peraje (spojene analnom perajom). Pektoralnih peraje nema, zubi su dugački i oštro-šiljasti (kao kod ostalih murina), usta su dugačka i robusna te sežu do iza škrga.
Ekologija
Murina žutošarka nastanjuje obalne vode istočnog Atlantskog oceana od Britanskog otočja do obale Senegala, vode Kanarskih otoka i Azore, te Sredozemno more. Preferira stjenovita dna i živi u dubinama od 5 do 80 metara. To je samotna i teritorijalna vrsta. Murina žutošarka veći dio dana provodi u šupljinama i rascjepima između stijena i aktivnija je noću. Lovi ribe, rakove i glavonošce, ali se hrani i mrtvim životinjama.
Slabo je poznato kako se razmnožava. Izbaci oko 60 000 jaja u otvoreno more, te se iz njih izlegu prozirni planktonski leptocefali.
Važnost za ljude
Ugriz murine žutošarke može biti opasan ponajviše zbog blago otrovne sluzi njezine kože. Može se jesti. Koža se može koristiti u kožarstvu.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Muraena helena |
 | Wikivrste imaju podatke o: Muraena helena |