Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Municipalna korporacija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Municipalna korporacija je zakonski pojam za tijelo lokalne samouprave koje uključuje, a nije ograničeno samo na gradove, okruge, mjesta, općinama, općinama s poveljom, sela i varoše (city, county, town, township, charter township, village, borough). Ovaj koncept municipalne korporacije kao koncept zadržao u lokalnoj samoupravi u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i nekim bivšim britanskim krunskim kolonijama poput SAD-a, Indije i Kanade. U Ujedinjenom Kraljevstvu, municipalne korporacije su rijetke tako samo postoje Korporacija Grada Londona i Korporacije Laugharne. Češći obilk organiziranja lokalne samouprave jest kroz municipalne povelje


Municipalne povelje

Da bi se moglo stvoriti novo samoupravno tijelo, potrebno je zadovoljavati kriterije koje su ispisane u zakoniku države ili pokrajine u kojoj se stvara novo samoupravno tijelo tijelo. Prvi kriterij jest provođenje lokalnog referenduma.[1] Ako su uvjeti zadvololjeni čin stvaranja novog tijela lokalne samouprave započinje kroz deklaraciju municipalne povelje od strane: krune, države ili pokrajinske vlade. U monarhijama povelje daje monarh odnosno kruna (kraljevska povelja) odnosno državne vlasti u ime Krune. U federacijama, davanje povelja može biti unutar pravne nadležnosti niže razine lokalne samouprave kao što je savezna država ili pokrajina.


Etimologija

Povelja o proglašenju gradom je zakonska isprava kojom se uspostavlja municipalitet kao što je grad (urbs) ili trgovište (oppidum) odnosno mjesto. Koncept je razvijen u Europi u srednjem vijeku. Smatra ga se municipalnom inačicom ustava. U povijesti je takva je povelja za neko naselje i njegove stanovnike značilo dobiti gradska prava u feudalnom sustavu. Stanovnici tih naselja koja su dobila povelju bili su građani za razliku od kmetova koji su živjeli na selima. Gradovi su često bili slobodni u smislu da ih je neposredno štitio vladar i nisu bili dijelom feudalnog lena.

Vrela