| Milivoj Prćić | |
|---|---|
| Puno ime | Milivoj Prćić |
| Rođenje | 1. listopada 1942. |
| Smrt | 31. prosinca 2015./1. siječnja 2016. |
| Zanimanje | pravnik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Portal o životopisima | |
Milivoj Prćić (Subotica, 1. listopada 1942. – Subotica, 31. prosinca 2015./1. siječnja 2016.) bio je hrvatski književnik iz Vojvodine, po obrazovanju pravnik.
Književni rad
Uglavnom je pisao prozu (jedan roman, nekoliko zbiraka kratkih priča i pripovjedaka), a 2008. objavio je i zbirku pjesama. Svoj način pisanja opisao je kao "hiperrealizam s osobnim znakom, i to zato jer je on svojom istinitošću i realističnošću, prečesto mnogo apstraktniji i nevjerojatniji od postmodernizma" [1].
Jedno svoje djelo, monodramu "Pivaj Bačka veselo", posvetio je nogometnom klubu Bačka iz Subotice, utemeljenom 1901., najstarijem hrvatskom nogometnom klubu, koji je bio od velikog značaja za kulturnu i športsku autonomiju bačkih Hrvata i u Ugarskoj u Austro-Ugarskoj, te kasnije u Kraljevini Jugoslaviji.
Svoju prvu zbirku pjesama objavio je 2008., a u toj zbirci pjesama se, prema uredniku Milovanu Mikoviću, govori o "o odrastanju u razdoblju nakon II. svjetskog rata u kojem se dječak, provodeći više vremena s djedom i bakom nego s roditeljima, suočava s nedokučivim tajnama odrastanja u nenaklonjenom vremenu punom zastrašujućih obilježja" [2].
Bio je članom Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Svojedobno je bio kandidat za Saveznu skupštinu dva puta, a za skupštinu Republike Srbije također dvaput.
Preminuo je u noći s 31. prosinca 2015. na 1. siječnja 2016. u Subotici.[3]
Djela
- Stari zid, (roman), 1992.
- Zadnja pošta Subotica, (zbirka kratkih priča), 2001.
- Salaš u lampašu, (monodrame), 2004.
- Pivaj Bačka veselo (režirao Rajko Ljubič)
- I nakon desetljeća, (kolumne), 2005.
- Južno od Tranšeja, (zbirka kratkih priča), 2006.
- Pisme za nuz sviću, (zbirka pjesama), 2008.
Neka djela su mu prevedena na mađarski jezik, a preveo ih je bački hrvatski književnik Matija Molcer. Monodramu Pivaj Bačka veselo je režirao Rajko Ljubič) za program Hrvatskog uredništva Radio Subotice.
Neke pripovjetke su mu objavljene u Klasju naših ravni [4].
Neke pjesme mu se nalaze u zbirci s III. pjesničkog skupa u Rešetarima (pjesništvo Književne sekcije KUD-a "Rešetari" i hrvatskih pjesnika u iseljeništvu) Nad vremenom i ognjištem (objavljenoj 2005.) s pjesničkog skupa u Rešetarima održanog 23. listopada 2004., u izboru Stjepana Blažetina, Ivana Slišurića, Đure Vidmarovića i urednika Ivana De Ville.[5][6] U toj su zbirci osim njega nalaze i ovi hrvatski pjesnici iz Bačke: Josip Dumendžić, Zlatko Gorjanac, Antun Kovač, Cecilija Miler, Pavka Domić i Robert G. Tilly.[7]
Bilješke i izvori
- Klasje naših ravni Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002.
- ↑ Medijska dokumentacija Hrvatska riječ: Najistinitije priče su najnevjerojatnije, 9. ožujka 2007.
- ↑ Radio Subotica Nova knjiga Milivoja Prćića «Pisme za nuz sviću», 18. listopada 2008.
- ↑ U Subotici preminuo Milivoj Prćić, www.matis.hr, preuzeto 5. siječnja 2016.
- ↑ Radio Subotica Izašao novi svezak Klasja naših ravni, 11. ožujka 2010.
- ↑ MEĐUNARODNI SUSRET PJESNIKA U REŠETARIMA Zvonik, Broj: 11(121) Subotica, studeni 2004., autor: Antun Kovač, Sombor
- ↑ Skupni katalog knjiznica Osjecko baranjske zupanije
- ↑ MEĐUNARODNI SUSRET PJESNIKA U REŠETARIMA Zvonik, Broj: 11(121) Subotica, studeni 2004., autor: Antun Kovač, Sombor
Vidi još
- Milovan Miković, Roman, pripovijesti i drame Milivoja Prćića, u: Klasje naših ravni, 1-2, 2005., 57.-59.
- Milovan Miković, O kolumni i kolumnistu, 2005., u: I nakon deseljeća, 2005., 63.-66.
- Milovan Miković, Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini, Književna revija Osijek, 3.-4., 2008, 3.-474.
Vanjske poveznice
- HNV
- Hrvatska riječ Život i rad bačkih Hrvata
- Hrvatska riječ Roman u književnosti vojvođanskih Hrvata, 13. veljače 2009.
Nedovršeni članak Milivoj Prćić koji govori o hrvatskom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.