Milan Prelog (Osijek, 19. lipnja 1919. - Zagreb, 25. kolovoza 1988.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti.
Životopis
Milan Prelog rodio se je u Osijeku 1919. godine. Sin je hrvatskoga povjesničara Milana Preloga, a brat hrvatskoga nobelovca Vladimira Preloga. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1945. godine.[1] Doktorirao je 1951. godine disertacijom Prilog analizi razvoja srednjovjekovne umjetnosti na istočnoj obali Jadrana. Radio je kao profesor povijesti umjetnosti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1948. do 1984. godine, a ravnatelj Konzervatorskoga zavoda bio je od 1951. do 1953. godine.[1] U Institutu za povijest umjetnosti razvio je istraživanja povijesnih naselja u Hrvatskoj te pokrenuo projekt Umjetnička topografija Hrvatske. Istraživao je razdoblje od kasne antike do renesanse, posebno odnos antike i romanike, povijest spomenika i regionalnog planiranja.
Jedno mu je vrijeme asistentom na katedri za srednjovjekovnu arheologiju bio budući hrvatski filmski redatelj Eduard Galić.[2]
Nagradu za životno djelo dobio je 1980. godine.
Djela
Nepotpun popis:
- Poreč grad i spomenici, Savezni institut za zaštitu spomenika kulture - Kolarčev narodni univerzitet, Beograd, 1957. (2. izd. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.)
- Mozaici Poreča, 1959.
- Les mosaiques de Poreč, Grafički Zavod Hrvatske, Zagreb, 1959.
- Likovne umjetnosti, Privreda, Zagreb, 1963. (suautori: Jadranka Damjanov, Radovan Ivančević)
- Cres: građevni razvoj jednog malog, starog grada, Filozofski fakultet Sveučilišta, Zagreb, 1963.
- Grad kao umjetničko djelo, 1969.; 1975.
- Prostor - vrijeme, Društvo historičara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1973.; Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991.
- Gotika i renesansa u djelu Jurja Dalmatinca, 1979.-1982.
- Romanika, Jugoslavija - Spektar - Prva književna komuna, Beograd - Zagreb - Mostar, 1984.
- Eufrazijeva bazilika u Poreču, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1986.; Buvina, Zagreb, 1994.; Buvina - Laurana, Zagreb, 2004.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Prelog, Milan, enciklopedija.hr, pristupljeno 30. lipnja 2019.
- ↑ *Heroji Vukovara, herojivukovara.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 26. ožujka 2010.), pristupljeno 31. prosinca 2012.