Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Matokit
Matokit i Vrgorac
Visina Sveti Rok 1062 m
Država / pokrajina Hrvatska
Splitsko-dalmatinska županija
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 43°13′12″N 17°19′41″E / 43.21987927°N 17.32807020°E / 43.21987927; 17.32807020
Najlakša staza markirana staza iz Vrgorca[1]
markirana staza iz sela Ravče (Jelavići) - prijevoj Zagon[2]
Najbliži gradovi Vrgorac
Ostali vrhovi Zagon (920 m)[3][4][5][6]
kota 900 (900 m)[7]
Umac (650 m)[8][9]
Budim (497 m)[10][11][12]
Matokit na karti Hrvatska
Matokit
Matokit
Pozicija Matokita na karti Hrvatske

Matokit (lat. Monte Acutum) je najjužniji gorski greben Vrgorskog gorja[13] u Zagori sjeverozapadno od Vrgorca[14] te istočno od Pivčeva polja,[15][16] dužine oko 8,5 km, strmih obronaka. Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok i na zapadu je usporedan s višim primorskim lancem Biokova, od kojega je odvojen dolinom Ravča - Rašćane. Na jugu je Matokit odvojen od Jadrana nižim primorskim grebenom Rilića s vrhom Susvid (1155 m), a na istoku je Vrgoračko polje i dolina Neretve.

Matokit se proteže zapadno od Vrgorca, te se zapadnije preko sedla Hajduk (oko 700 m) nadovezuje na sljedeći greben Vrgorskog gorja – Mihovil, te dalje na Šibenik.

Najviši vrh je Sveti rok (1062 m) s ostacima kapele sv. Roka. Sam Sv. Rok je lijep kameniti vrh s kojega se pruža širok vidik na sve strane.[14] Nekad se na vrhu nalazila kapelica sv. Roka, a danas je od nje ostala samo gomila razbacanog kamenja.[17]

Latinsko ime ove planine - Monte Acutum, u prijevodu Oštra planina ponajbolje opisuje ovog gorostasa koji svojim oštrim grebenom strši iz okolnih polja.[18]

Sjeverne padine toga grebena su blaže položene i većinom zarasle hrastovo-grabovim šumama (Ostrya carpinifolia). Stjenoviti greben Matokita koji oštro dijeli dvije strane planine predstavlja najslikovitiji dio cijelog Matokita.[14]

Te najviše okomice kod sela Kozica i burno kamenito tjeme grebena Mihovila su najbogatija nalazišta rijetkih biljnih endema u zaleđu Biokova. Po svom biljnom pokrovu i fauni je greben Matokita dosta različit od Biokova i sličan južnijim gorskim grebenima Krivošije i Sniježnice Konavoske.

Ovdašnje pučanstvo se najviše bavi stočarstvom, a zbog južne toplije klime su obronci Matokita naseljeni do nekih 800 m visine: sela Hajduk, Turić, Marinović itd.

Zanimljivosti

Na planini Matokit, u Biokovskom zaleđu, svoju veliku karijeru započeo je naš najpoznatiji alpinist Stipe Božić, rođen u podnožju ove planine.[18]

Izvori