Vidi kôd stranice Marija II., kraljica Engleske

<!--'''Marija II., kraljica Engleske'''-->{{Drugo značenje2|[[Marija II.]]}}
{{dodaj infookvir|Infookvir monarh}}
[[Datoteka:Mary ii england.JPG|mini|300px|'''Marija II.''']]
'''Marija II.''' (Palača St. James, [[London]], [[30. travnja]] [[1662.]] - Palača Kensington [[28. prosinca]] [[1694.]]) kraljica [[Engleska|Engleske]], [[Irska|Irske]] i [[Škotska|Škotske]]. 

Na vlast je došla u [[Slavna revolucija|Slavnoj revoluciji]] [[1689.]] godine, kada su  pristalice [[Protestantizam|protestantizma]] njezinog oca, [[Engleska|engleskog]] kralja, [[Katolicizam|katolika]] [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]] svrgnuli sa vlasti, nakon čega je vladala zajednički sa svojim suprugom i prvim bratićem [[Vilim III. Oranski|Vilimom III. Oranskim]]. Marija, iako je ''de jure'' sve poluge vlasti imala u svojim rukama, ''de facto'' je vlast prepustila svom suprugu. Nakon njezine smrti [[1694.]] godine, [[Vilim III. Oranski]] je do svoje smrti vladao sam.

== Rođenje, mladost i razdoblje do vladavine ==
Marija se rodila u palači St. James u [[London]]u [[30. travnja]], [[1662.]] godine kao najstarija kćer kralja [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]] i njegove prve supruge [[Anne Hyde]]. Marijin stric bio je [[Engleska|engleski]] kralj [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]], a djed Edward Hyde, prvi grof od Clarendona i [[Karlo II., kralj Engleske|Karlov]] prvi savjetnik. Iako je njezina majka rodila osmero djece, Marija i [[Ana, kraljica Velike Britanije|Ana]] su jedina preživjela djeca. Njihov otac [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov]], tada vojvoda od Yorka,  preobratio se na [[katolicizam]] [[1668.]] ili [[1669.]] godine, ali po zapovijedi njihova strica kralja [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] Marija i [[Ana, kraljica Velike Britanije|Ana]] su odgojene u [[Protestantizam|protestantskom]] duhu. Marijina majka je umrla [[1671.]] godine, a njezin otac [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov]] oženio se [[Katolicizam|katolkinjom]] [[Marija Modenska|Marijom od Modene]].

U dobi od petnaest godina Mariju su zaručili za [[Vilim III. Oranski|Vilima]], sina njezine tete (očeve sestre) i [[Nizozemska|nizozemskog]] [[Protestantizam|protestantskog]] vladara Vilima II. Oranskog. Isprva, kralj [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]] se suprotstavljao tom braku jer je želio Mariju udati za [[Katolicizam|katoličkog]] [[Francuska|francuskog]] princa, ali je pod pritiskom parlamenta pristao na ovaj brak.

Marijin otac [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov]] je na ovaj brak pristao zbog pogrešne političke procjene da će mu to poboljšati položaj kod pristalica [[Protestantizam|protestantizma]]. Marija i [[Vilim III. Oranski|Vilim]] vjenčali su se u [[London]]u [[4. studenog]] [[1677.]] 

Marija je nakon sklapanja braka otišla sa [[Vilim III. Oranski|Vilimom]] živjeti u [[Nizozemska|Nizozemsku]] ali joj brak nije bio tako sretan, a najveći uzrok nesreće u njezinom braku bilo je što nije, usprkos trima trudnoćama dobila dijete. Među [[Nizozemci]]ma je zbog svoje ugodne vanjštine i manira bila veoma popularna, ali je muž prema njoj bio hladan i zanemarivao ju je.

== Slavna revolucija ==
Nakon smrti [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] koji nije imao zakonite djece, krunu je naslijedio njegov brat i Marijin otac [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov]] pod imenom [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]]. Tijekom svoje kratke vladavine [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]] je vodio spornu vjersku politiku koja nije bila po volji [[Engleska|engleskim]] [[Protestantizam|protestantima]], pa su isti već [[1687.]] stupili u pregovore sa Marijinim suprugom [[Vilim III. Oranski|Vilimom III. Oranskim]]  kako bi zbacili [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]] U tim zaoštrenim političko-vjerskim prilikama rođenje sina nasljednika, Marijinog polubrata [[James Francis Edward Stuart|Jamesa Francisa Edwarda]], izazavalo je u protestantskim krugovima pravu uzbunu zbog straha od stvaranja [[Katolicizam|katoličke]] dinastije na [[Engleska|engleskom]] prijestolju. Glasine da je sin [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]] u stvari podmetnut potakli su Mariju da svojoj sestri [[Ana, kraljica Velike Britanije|Ani]] (koja je prebivala na dvoru) napiše pismo u kojem traži objašnjenja u vezi tih glasina o okolnostima rođenja njihovog polubrata. Stvorena situacija ubrzala je pregovore predstavnika engleskih [[Protestantizam|protestanata]] i Marijinog supruga [[Vilim III. Oranski|Vilima III. Oranskog]] koji se, nakon početnog kolebanja, naposljetku odlučio za vojnu intervenciju na Englesku. 

Nakon što je donio odluku da napadne [[Vilim III. Oranski|Vilim III. Oranski]] je izdao deklaraciju u kojoj je novorođenog sina [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]] nazvao "navodnim princem od Walesa". [[5. studenog]] [[1688.]] [[nizozemska]] vojska iskrcala se na [[Engleska|englesko]] tlo i do [[11. prosinca]] (zbog izdaje u redovima engleske vojske) izvojevala pobjedu ušavši u [[London]]. Kralj [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]] je, uz [[Vilim III. Oranski|Vilimovo]] dopuštenje uspio pobjeći u [[Francuska|Francusku]] gdje je, uz jedan naknadni neuspjeli vojni pokušaj povratka na vlast u [[Irska|Irskoj]], živio do svoje smrti. Marija je bila veoma potrešena okolnostima u kojima se našao njezin otac [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]], no [[Vilim III. Oranski|Vilim]] joj je zapovijedio da prilikom ulaska u [[London]] pokazuje veselje zbog čega su je kasnije kritizirali zbog hladnoće i manjka sućuti za neprilike u kojima se našao njezin otac.
  
[[Vilim III. Oranski|Vilim]] je ubrzo sazvao (na neregularan način) parlament koji je [[12. veljače]] [[1689.]] proglasio da je [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]], pobjegavši iz [[Engleska|Engleske]] u stvari abdicirao i proglasio je prijestolje upražnjenim, a nije ga, po normalnom slijedu nasljeđivanja ponudio Jakovljevu sinu, nego Mariji. Marija je proglašena kraljicom, a utvrđeno je da će vladati zajedno sa mužem [[Vilim III. Oranski|Vilimom III. Oranskim]] kao Marija II. Parlament je sve to ozakonio posebnim zakonom (''Bill of Rights''). Istim zakonom [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]] je optužen za zlouporabe za vrijeme svoje vladavine te su stavljeni izvan snage zakoni kojima su bila ukinuta ograničenja za [[Katolicizam|katolike]]. Također je utvrđeno da niti jedan katolik više neće moći naslijediti englesko prijestolje, a propisana je i linija nasljeđivanja engleske krune prema kojoj bi krunu trebali naslijediti potomci Marije i [[Vilim III. Oranski|Vilima III. Oranskog]], a ako oni ne budu imali potomaka onda će krunu naslijediti Jakovljeva mlađa kći [[Ana, kraljica Velike Britanije|Ana]] i njezini potomci.

Biskup londonski Henry Compton okrunio je Mariju i [[Vilim III. Oranski|Vilima III. Oranskog]] u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]] [[11. travnja]] [[1689.]] Iako je bilo uobičajeno da krunjenje izvrši nadbiskup canterburyjski to on nije učinio iz razloga što nije smatrao primjerenim i legitimnim načinom na koji je svrgnut [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]]

== Vladavina i smrt ==
Nakon [[1690.]] Marijin suprug i suvladar [[Vilim III. Oranski|Vilim]] vrlo je često bio odsutan iz [[Engleska|Engleske]] vodeći ratove i bivajući u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Prvi rat koji je bio vodio je bio ustanak [[Katolicizam|katolika]] u [[Irska|Irskoj]] predvođen svrgnutim [[Jakov II., kralj Engleske|Jakovom II.]] koji je uspješno svladao. Cijelo to vrijeme suprugove odsutnosti Marija je upravljala Engleskom pri čemu se iskazala kao stabilan vladar.

[[1690.]] je zbog navodne zavjere kojom bi se na tron vratio [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]] uhitila i zatvorila vlastitog ujaka Henryja Hydea, grofa od Clarendona, a [[1692.]] je iz istih razloga zatvorila [[John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha|Johna Churchilla, grofa od Marlborougha]], zbog čega se zamjerila svojoj sestri i kasnijoj vladarici [[Ana, kraljica Velike Britanije|Ani]] sa kojom su Marijini odnosi ostali napeti sve do Marijine smrti.  

Marija je umrla iznenada [[28. prosinca]] [[1694.]] od [[Boginje|boginja]] u palači Kensington i pokopana je u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. Nakon Marijine smrti [[Vilim III. Oranski|Vilim]] je vladao do svoje smrti [[1702.]] godine kada je krunu naslijedila Marijina sestra [[Ana, kraljica Velike Britanije|Ana]].

== Zanimljivost ==
Pogrebnu glazbu za Marijin pogreb napisao je poznati [[barok]]ni kompozitor i glazbenik [[Henry Purcell]].

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II., kralj Engleske]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis engleskih i britanskih vladara|Kraljica Engleske]]
|nasljednik = [[Vilim III. Oranski|Vilim III. Oranski]]
}}

{{Engleski vladari}} 
{{Britanski vladari}}
[[Kategorija:Engleski vladari]]
[[Kategorija:Irski vladari]]
[[Kategorija:Stuarti]]
[[Kategorija:Škotske kraljice]]
[[Kategorija:Škotski vladari]]