Magister officiorum (na latinskom doslovno "Gospodar ureda", starogrčki μάγιστρος τῶν ὀφφικίων magistros tōn offikiōn) bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u kasnom Rimskom Carstvu i prvim stoljećima Bizantskog Carstva.
Iako neki povjesničari njen nastanak dovode u vezu s uvođenjem dominata pod Dioklecijanom 284. prvi potpuno pouzdani podaci govore da se 320. pojavila pod carem Konstantinom. On je uveo magistera kao službenika neposredno podređenog sebi, a koji je ispod sebe imao četiri različita ureda - sacra scrinia - od kojih je svaki na čelu imao vlastitog načelnika, odnosno magistera. Uredi su bili: scrinium memoriae (carski sekretarijat i arhiva), scrinium epistularum (zadužen za vanjske poslove), scrinium libellorum (odgovaranje na žalbe i peticije podanika) i scrinium epistolarum Graecarum (zadužen za prevođenje dokumenata sa latinskog na grčki i obrnuto). Funkcija je vrlo stekla izuzetnu važnost, dijelom zato što je njome Konstantin htio umanjiti dotadašnju važnost pretorijanskog prefekta. Godine 395. je pod Arkadijem magister officiorum dobio dodatne ovlasti - nad carskom gardom (Scholae Palatinae) i carskim arsenalima.
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva funkciju su zadržali ostrogotski kraljevi Italije, dok se u Bizantu zadržala sve do 8. stoljeća kada je počela gubiti ovlasti i dobila tek ceremonijalno značenje. Potpuno je iščezla u 11. stoljeću.
Literatura
- Bury, John B. (1911). The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos. Oxford University Publishing
- Kazhdan, Alexander, ed. (1991). Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-504652-6
- Kelly, Christopher (2004). Ruling the later Roman Empire. Harvard University Press. ISBN 9780674015647. http://books.google.com/?id=HhXx67fX7hoC
- Kelly, Christopher (2006). "Bureaucracy and Government". Unutar Lenski, Noel. The Cambridge Companion to the Age of Constantine. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-52157-4
- Martindale, John R.; Jones, A.H.M.; Morris, J., eds. (1980). The Prosopography of the Later Roman Empire. II. Cambridge University Press. ISBN 978-0521201599
- Tougher, Shaun (1997). The Reign of Leo VI (886.-912.): Politics and People. BRILL. ISBN 978-9004097775 nevaljani ISBN. http://books.google.com/?id=iPquae5A4zIC