Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

M/T Marko Polo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
M/T Marko Polo
Trajekt Marko Polo
Trajekt Marko Polo u riječkoj luci
Državna pripadnost:
Hrvatska
Hrvatska zastava
Brodogradilište Ateliers&Chantiers, Le Havre, Francuska
Porinuće listopad 1972.
Stavljen u službu 1973.[1]
Preimenovan
  • Peter Wessel za brodarsku tvrtku iz Norveške
  • 1984. u najmu za Nizozemsku - dobiva ime Zeeland
  • 1985. prodan tvrtki Stena Line - ime Stena Nordica
  • 1988. kupuje ga Jadrolinija i dobiva ime Marko Polo
  • Status u službi
    Matična luka Rijeka
    Glavne osobine
    Dužina 128,13 m
    Širina 19,62 m
    Gaz 5,73 m
    Pogon motor 15000 kW
    Brzina
  • maksimalna: 21 čv
  • prosječna: 16 čv
  • Kapacitet
  • kapacitet putnika: 1000 osoba
  • kapacitet vozila: 270 automobila
  • M/T Marko Polo je trajekt za dužobalne i međunarodne linije, u sastavu flote hrvatskog brodara Jadrolinije.

    Kapacitet

    Pramčana rampa

    Brod ima kapacitet prijevoza 1000 osoba i 270 automobila. Ima 153 kabine, odnosno ukupno 551 krevet. Brod ima veliku kavanu s plesnim podijem (368 mjesta) i dječjim kutkom, restoran (222 mjesta), salon (80 mjesta), aperitiv bar (60 mjesta) i "duty free" shop (samo na međunarodnim linijama).[2]

    Nasukavanje 2009.

    Trajekt je u noći 24. listopada 2009. godine doživio havariju nasukavši se na obalu otočića Sita. Do nasukanja broda Marko Polo došlo uslijed nautičke pogreške članova posade u straži. Članovi posade nisu pravodobno promijenili kurs plovidbe na utvrđenoj poziciji, pa je brod najprije zastrugao desnim bokom i udario desnim vijkom i kormilom u otočić Balabra, a nakon toga se nasukao na sjeverozapadni dio obale otočića Sit.[3] Odsukan je nakon mjesec dana i odtegljen u Mali Lošinj gdje je i popravljen. Akciju odsukavanja i tegljenja provela je tvrtka Jadranski pomorski servis uz pomoć stručnjaka iz nizozemske tvrtke "Smith Salvage" iz Rotterdama. Za odsukavanje broda korišteni su zračni omotači. Pod trup broda postavljene su i šine, kako bi brod, koji su povlačila tri tegljača Jadranskog pomorskog servisa, mogao skliznuti u more. Kako bi se olakšalo oduskavanje, korištena je i plovna dizalica, a prepiljen je i dio trupa s kojim je brod "nasjeo" na otok Sit, i koji je ionako bio oštećen. Nakon remonta u brodogradilištu Mali Lošinj, od svibnja 2010. ponovo je u službi.[4] [5]

    Izvori

    Povezani članci

    Vanjske poveznice

    U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Trajekt Marko Polo